Posljednjih dana svjedoci smo nepravdi s kojima se žene u Bosni i Hercegovini suočavaju u svojim svakodnevnim životima. Ove nepravde su vidljivi simptom duboko ukorijenjenih društvenih problema. U kontekstu politike, posebno, nejednakost žena, prisutna u ekonomskoj i političkoj sferi, odražava temeljniju neravnotežu moći, predrasude i ograničene mogućnosti koje utiču na njihovu aktivnu ulogu u oblikovanju društva.
Današnji izvještaj Agencije za statistiku BiH otkriva zastrašujuće brojke koje se odnose na izbore u našoj zemlji, a pokazuje duboko ukorijenjenu neravnotežu na političkoj sceni BiH.
Iako žene čine više od polovine birača, odnosno 50,2 posto, samo manje od četvrtine ukupnih izabranih kandidata su žene.
Procenat žena izabranih na političke funkcije u BiH iznosio je 23,8 posto na izborima 2014. godine. Taj broj je značajno opao 2018. kada je iznosio samo 16,7 posto da bi se na izborima 2022. situacija ponovo vratila na nivo od 2014. od 23,8 posto.
Žene u sjeni na državnom i federalnom nivou
Kada se usmjerimo na konkretne podatke o izabranim zastupnicima za državni nivo vlasti, odnosno Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, vidimo da žene imaju samo 21,4% zastupničkih mjesta u poređenju s muškarcima koji čine preostalih 78,6%.
Ako se osvrnemo na federalni nivo vlasti, odnosno Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH nakon izbora 2022., situacija je tek malo bolja. Iako je odziv glasača bio poražavajućih 50,1 posto, od kojeg više od polovine čine žene, među zastupnicima je izabrano samo 26,5 posto žena, odnosno tek malo više od četvrtine.
Stoga i nisu iznenađujući podaci da je po pojedinačnim strankama, zastupljenost žena na niskom nivou.
Stranka demokratske akcije nema nijednu ženu među zastupnicima nakon izbora 2022. u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dok je u Predstavničkom domu na federalnom nivou od 26 zastupnika koje ta stranka ima, izabrano samo sedam žena.
SDP od pet kandidata ima samo jednu ženu u Predstavničkom domu na državnom nivou dok su u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH od 15 kandidata, dvije žene.
Istovremeno, HDZ BiH i 9 Partija ima jednu zastupnicu od četiri kandidata na državnom nivou dok su u federalnom Predstavničkom domu od 15 kandidata, četiri žene.
Čak i stranka s najprogresivnijom platformom u BiH, Naša stranka, od šest zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH ima samo jednu ženu.
Republika Srpska jednako obilježena spolnom neravnotežom
Situacija u manjem bh. entitetu također prati opći trend poražavajuće zastupljenosti žena u politici.
Najveći broj zastupnica na entitetskom nivou dolazi iz redova stranke SNSD, gdje se od 29 kandidata na Narodnoj skupštini Republike Srpske nalazi samo šest žena nakon izbora prošle godine.
Slična slika može se vidjeti i kod ostalih stranaka.
Ostale zemlje kao inspiracija
Dok je situacija u Bosni i Hercegovini nezadovoljavajuće s procentom žena na političkoj sceni, slika u Evropskom parlamentu sa 39,4% zastupljenosti žena pruža svijetlu nadu.
U francuskom parlamentu na izborima 2022., broj poslanica je neznatno opao nakon novih parlamentarnih izbora. Pao je sa 224 izabrane žene od 577 mjesta na 215.
Francuska je jedna od zemalja EU u kojoj je udio žena u parlamentu (uključujući donji i gornji dom) najviše porastao između 2003. i 2021. godine, prema zvaničnim podacima redovnog izvještaja koje radi EU.
Ona je, uz Italiju, jedna od dvije zemlje u kojoj se udio izabranih žena u parlamentu više nego utrostručio: sa 12% u parlamentu na 39% u Francuskoj i sa 10% na skoro 36% u Italiji.
U 2021. godini, Švedska je zemlja s najvećim brojem poslanica sa nešto više od 47%, a slijede Finska, Belgija, Austrija, Danska, Španija, Portugal i Francuska. Island, zemlja koja nije članica EU, ali se često navodi kao dobar primjer rodnog pariteta, u rangu je sa Švedskom. Ova brojka je najveća ikada postignuta u Evropskoj uniji.
Međutim, treba napomenuti da nijedna zemlja EU nije dostigla omjer spolova 50/50 u parlamentu niti je imala većinu poslanica.
Ovaj kontrast između zastupljenosti žena u Bosni i Hercegovini i situacije u drugim evropskim zemljama svjedoči o širem kontekstu rodne ravnoteže u politici.
Kroz primjere poput Francuske, koja je iskusila rast udjela žena u parlamentu, ili zemalja poput Švedske koja postavlja nove standarde, jasno je da su promjene moguće i ostvarive.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!