Dr. Hodžić: "Suhi januar" sve je veći trend u svijetu

U vrijeme praznika alkohol je gotovo neizostavan dio slavlja. No, kampanja "Suhi januar" osmišljena je kao mjesec trezvenosti i prilika za novi početak. Ona je posvećena odbacivanju starih i usvajanju novih, zdravih navika.

Trend konzumacije alkohola, posebno kod mladih, stalno je u porastu – ukazuju mnogobrojna istraživanja. Svaka peta mlada osoba u EU redovno i prekomjerno pije alkohol. Međutim, sve je veći broj onih, širom svijeta, koji se odlučuju smanjiti konzumaciju, pa je tako januar bez alkohola izazov koji je ove godine privukao učesnike iz preko 180 zemalja.

Šta je "Suhi januar"?

"'Suhi januar' je inicijativa koja je nastala prije više od deset godina u Velikoj Britaniji. Pokrenula ju je organizacija posvećena smanjenju štete uzrokovane alkoholom. Ideja se ubrzo proširila, a zvaničnu podršku kampanji pružaju Sjedinjene Američke Države, dok u većini evropskih zemalja učestvuju građani, ali bez institucionalne podrške vlasti", objašnjava dr. Hodžić.

Kampanja poziva ljude da tokom januara potpuno apstiniraju od alkohola, posebno nakon decembarskih prazničnih proslava.

"Suština je da nakon praznika koji dolaze u decembru, a koji su u dominantno katoličkoj protestantskoj Evropi popraćeni obilnim jedenjem i pijenjem, da se taj januar kao 'Suhi januar' označi mjesecom u kojem ćemo pokušati unijeti što manje ili nimalo alkohola. Tu su društvene dobiti, zdravstvene dobiti, ekonomske dobiti, kako za koga, za zdravstvene sisteme sigurno jesu ekonomske dobiti, dok proizvođači alkoholnih pića u suštini preko svojih lobija ne dozvoljavaju, na primjer, nekim drugim zemljama, znam za Francusku, znam i za Njemačku. Francuska je među najvećim proizvođačima vina u svijetu. Imaju neku svoju kulturu i tradiciju vezanu za korištenje vina. I njihovi lobisti su pokušali da izostanu iz ove kampanje na način da kao tamo se koristi umjereno vino i u umjerenim količinama i da nema potrebe da se takva kampanja javno podrži od vlade i da se doniraju sredstva, da kampanja bude medijski više popraćena i samim tim da više ljudi u njoj učestvuje", dodaje dr. Hodžić.

Alkohol u BiH: Nedostatak podataka i sve veća zabrinutost

Trend konzumacije alkohola, pogotovo kod mladih, je u stalnom porastu. To pokazuju podaci i mnogobrojna istraživanja koja kažu da je svaka peta mlada osoba u Evropi redovno ili prekomjerno konzumirala alkohol.

U Bosni i Hercegovini ne postoje zvanični podaci o konzumaciji alkohola na državnom nivou.

"Imamo državu, pa dva entiteta, jedan distrikt, pa deset kantona. Ne postoje podaci koje nemamo s Ministarstvom zdravstva BiH koje bi moglo da uradi neke analize na državnom nivou. Čak i na nivou Kantona Sarajevo nemamo neke zvanične podatke koliko ljudi pije. Sve se svodi na neka istraživanja ljudi koji profesionalno učestvuju u radu s takvim ljudima, pa i kod nas", navodi dr. Hodžić.

Ipak, klinička praksa ukazuje na zabrinjavajući trend.

"Prije osam godina, kada sam počeo raditi u Zavodu za bolesti i ovisnosti, prosjek godina pacijenata na dnevnoj bolnici bio je oko 60. Danas je taj prosjek između 34 i 40 godina. To govori o porastu problema s alkoholom kod mlađih generacija", upozorava Hodžić.

Prema njegovim riječima, mnogi pacijenti nisu klinički ovisnici, ali imaju štetne obrasce konzumacije alkohola.

"To su ljudi koji su funkcionalni u porodičnom i poslovnom životu, ali već pokazuju znakove disfunkcionalnosti", dodaje.

Vrijeme za promjenu odnosa prema alkoholu

Kada je pravi trenutak za preispitivanje odnosa prema alkoholu? Dr. Hodžić ukazuje na sličnost između "Suhog januara" i tradicionalnog posta tokom Ramazana, kada se mnogi u BiH već udaljavaju od alkohola:

"Za Ramazan se veliki dio populacije pravo udalji od alkohola i odradi sve tri ova dijela - abstinira i preispita svoj odnos prema alkoholu, tako da ljudi stali u suštini su u nekoj potrebi da preispitaju svoj odnos s alkoholom."

Dodaje da je važno razlikovati faze odnosa s alkoholom: od eksperimentisanja, preko redovne konzumacije, do ozbiljne ovisnosti.

"Klinički ovisnik je osoba koja ne može bez alkohola. Za njih je mjera apstinencija, dok za druge mjera može biti različita, zavisno od individualnih potreba i zdravstvenog stanja", pojašnjava.

Izazovi umjerene konzumacije

Pitanje "šta je mjera?" jedno je od najčešćih i najtežih za odgovoriti. Umjerenost je subjektivna i zavisi od brojnih faktora, poput pola, genetike i kulturnog nasljeđa",kaže Hodžić. Kao primjer navodi populaciju Bliskog istoka, čiji organizmi zbog genetskih specifičnosti reaguju intenzivnije i na male količine alkohola.

"Žene drugačije reaguju na alkohol nego muškarci, genetskim ustrojstvom, pristupom enzima. Ljudi na Bliskom istoku puno manje piju milenijima. I recimo kad su migranti tek došli ovdje, mi smo s migrantima imali ozbiljan problem kad popiju vrlo malo, popiju pivo, dva, tri, s obzirom na to da njihovi organizmi, organizmi njihovih roditelja, deda, nana i generacije nisu navikli, oni imaju jedan enzim, dosta je malo prisutan taj enzim u njihovom organizmu i na male količine alkohola upadaju u nešto što mi zovemo patološko pijenje - što se kod naših ljudi, naviknutih, vrlo rijetko dešava", ističe doktor Tarik Hodžić.

Cijeli intervju pogledajte u nastavku:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje