Bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling u prvom dijelu intervjua za N1 govorio je o Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, mogućim promjenama na čelu ove međunarodne institucije, nasljedniku Valentina Inzka, ali i drugim temamama.

Kako gledate na špekulacije da bi Christian Schmidt mogao doći na mjesto visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini umjesto Valentina Inzka? Treba li BiH novi visoki predstavnik?

Dobro ste to nazvali – spekulacije. Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke bi bila prava adresa za ovo pitanje. Ne bih komentirao dolazi li novi visoki predstavnik i treba li to biti Christian Schmidt. Mogu samo reći da bi mi bilo jako drago vidjeti njega kao novog visokog predstavnika. Dobar je političar, poznajem ga jako dugo, stručan je i dobra je osoba. I poznaje Bosnu i Balkan, pa zašto da ne? To bi svakako bio pozitivan znak da se Njemačka i dalje aktivno angažuje u Bosni, naročito sada, kada dobijamo jakog partnera i velikog prijatelja BiH, predsjednika SAD Joea Bidena. Ali ono što Vam sa sigurnošću mogu reći je da BiH definitivno treba visoki predstavnik.

Kako komentirate pojedine medijske navode da je Schmidt navodno blizak pojedinim dužnosnicima Hrvatske i Rusije?

Obično se tako nešto uopšte ne komentira, to je gubljenje vremena, ali već danima primjećujem da je to tema broj jedan u BiH i moram vam reći da sam začuđen. Cijela ova priča potiče sa jednog jedinog portala. Ovo je za mene samo jedna senzacionalistička priča, bez da je novinar u stanju navesti ijedan pouzdan izvor za takve tvrdnje. To ide toliko daleko da su Njemačka i Rusija optužene za zavjeru protiv Bosne i SAD? Jednostavno, za nepovjerovati. Na kojim činjenicama se temelji takav zaključak? Jer je stranka CSU, čiji je član Christian Schmidt navodno bliska Rusiji? Zato što je Schmidt dobio medalju iz Hrvatske? Koliko znam, i Alija Izetbegović dobio je medalju direktno od Franje Tuđmana i niko nije oko toga postavljao pitanje.

Trebalo bi se u stvari zapitati u čijem je interesu širenje takvih dezinformacija? Ili je to jednostavno kratkovidnost nekih takozvanih novinara ili analitičara. Njemačka s Rusijom protiv Amerike i Bosne? Njemačka i SAD su u pogledu BiH uvijek bili na istoj liniji i oboje podržavaju i nastavit će podržavati BiH. Oni koji pokušavaju da ih okrenu jedne protiv drugih ne čine dobro Bosni.

Da li treba Njemačkoj uopće da ponovo delegira visokog predstavnika?

Zašto da ne. Njemačka se u BiH jako angažuje na izgradnji pravne države za sve njene građane. Valentin Inzko učinio je sve što je mogao. Lično sam odavno zagovornik strožije i energičnije politiku OHR-a. Kao što Inzko kaže, vrijeme je za “treću fazu” OHR-a, za konkretniju i jaču prisutnost OHR-a, zu jaku podršku međunarodne zajednice. Politička volja je osnovni preduslov.

Kako gledate na rad i djelovanje samog Ureda visokog predstavnika u BiH, da li i je i koliko on “kriv“ za trenutno stanje u BiH?

Ja sam bio visoki predstavnik koji je 2006. godine došao u Sarajevo zatvoriti OHR. PIC tj. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira podržavali su u to vrijeme “Local Ownership”, upravljanje od strane domaćih političara, bez upotrebe Bonskih ovlasti i to je zapravo trebala biti druga i zadnja faza OHR-a. Nažalost, počevši od propalog “Aprilskog paketa”, a zatim i protivljenja reformi policije postalo je jasno da BiH političari nisu spremni na kompromise. Od tada se, nažalost, u BiH nije dogodilo puno na reformskom planu.

Ne mogu reći da je OHR kriv. Znam da je Inzko želio uraditi mnogo više. I oni su taoci internacionalne politike. EUFOR je postao manji, OHR je postao manji, ali i uspjesi na putu u EU postali su manji. Ne može dalje ovako.

OHR mora ostati u BiH, to je institucija koja bi mnoge postojeće probleme mogla regulisati legalnim putem. Ponavljam – potrebna je jača politička volja! Potrebna je zajednička akcija EU i SAD, preorijentacija i jačanje OHR-a i strožije mjere za sva kršenja Daytona. Postoji toliko mnogo načina da se zaustave nacionalisti i separatisti, korupcija, da se ojača pravna država i da se konačno krene naprijed. Ali moram Vam reći da sam sada optimističniji da će nam 2021. donijeti pozitivne promjene.

Kakve i da li izmjene Ustava i uređenja treba BiH?

Naravno da joj trebaju! Ustav je prije svega diskriminacijski – sve presude Evropskog suda za ljudska prava se moraju konačno provesti. Predsjedništvo bi se trebalo svesti na samo jednog, indirektno kroz Parlament biranog čovjeka. Trebalo bi konstituisati Vrhovni sud BiH. Administraciju bi trebalo stanjiti, preurediti, entitesko biranje i vitalni nacionalni interes su veliki problemi, ali to su već pitanja za ustavnopravne stručnjake. Aprilski paket je imao odlične prijedloge. Vidim da ih je SPD opet oživio.

Da pojednostavim, promijenite Ustav tako da svi građani imaju jednaka prava, da država funkcionise i da s njim možete ići u EU. Sa sadašnjim ustavom ne možete nigdje, osim unazad, kazao je Schwarz-Schilling za N1.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole N1.

U drugom dijelu intervjua za N1 koji ćete moći pročitati u četvrtak, Schwarz-Schilling govori o bh. političarima, da li lideru SNSD-a Miloradu Dodiku EU treba uvesti sankcije, šta misli o Draganu Čoviću i eventualnim promjenama Izbornog zakona BiH i drugim temama.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad