Dragulj bh. prirode u opasnosti: Hutovom blatu prijeti presušivanje

Poznato stanište bogate flore i faune, s mnoštvom vrsta ptica, više od 600 biljnih vrsta nalazi se na pragu isušivanja – zbog klimatskih promjena, ali i ubrzanog razvoja hidroenergetskih mreža u njegovoj blizini.

Dok cijevi i turbine donose kilovate struje, Hutovo blati tiho gubi ono što ga čini živim.

“Voda, količine vode, samim tim kvalitet vode, naravno da onda to utječe na brže starenje močvare, brže zarastanje terena, nama su ključne poplavne livade da bi očuvali I brojnost ptica, međutim gubitkom vode ti procesi zarastanja događaju se sve brže samim tim zaštita prirode ne trpi danas samo pasivnu zaštitu, one traže konkretne mjere", kaže Irena Rozić, direktorica PP Hutovo blato.

Konkretne korake poduzela je WWF - svjestka organizacija za zaštitu prirode. Zahvaljujući njihovim naporima obnovljeno je skoro 1500 hektara ovog močvarnog područja, čija je vrijednost kako tvrde neprocjenjiva.

“Mi smo čistili prirodne kanale koji povezuju jezera I obalni dio Hutovog blata kako bismo zaštitili treset, odmuljivali smo dno jezera, čistili okolicu jezera od invazivnih vrsta. I došli smo do rezultata da Hutovo blato koje je samo jedna mala močvara naspram velike teritorije BiH može iz atmosfere uzeti toliko ugljikovog-dioksida koliko mogu sve šume u BiH koje pokrivaju preko 50 posto teritorija", pojašnjava Matea Jarak, WWF Adria.

No uprkos njihovim naporima, prijetnja nije uklonjena. Osim gubitka vode, Parku prijeti i presušivanje, zaraštavanje i požari. Sve to bi, upozoravaju stručnjaci moglo dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, što bi se odrazilo na pogoršanje kvalitete života ljudi.

“Utvrđeno je prije svega da pod antropogenim pritiscima ali i pod dijelom klimatskih promjena da je biodiverzitet ovog područja dosta ugrožen, antropogeni pritisci kroz pretvaranje Svitavskog blata u vještačku akumulaciju čime je Hutovo bato praktički izgubilo polovinu ovog područja, i u tom kontekstu govorimo o prirodnom naslijeđu Deranskog blata koje je na neki način očuvano i za čiji status se intenzivno borimo", upozorava Nusret Drešković, dekan PMF-a Sarajevo.

Impresivna priroda, močvara, kao i mogućnost vožnje brodicama razlozi su dolaska gostiju u ovo mjesto. Njaveći interes vlada upravo za vožnjom čamcima kroz kanale a koja predstavlja ulazak u svijet tišine i prirodne snage.

Ovaj ptičji rezervat međunarodno prepoznat kao vlažno stanište od iznimnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji, posebno za ptice selice i endemske vrste riba, godišnje posjeti od 10 do 15 hiljada ljudi.

Iako Hutovo blato krije ogroman, ali nedovoljno iskorišten turistički potencijal, prioritet, saglasni su, mora biti njegova zaštita jer bez konkretnih i hitnih mjera, ovo jedinstveno močvarno stanište suočava se sa ozbiljnim rizikom od isušivanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad