Drešković za N1: Problem s vodom u Sarajevu nije epizoda, pritiskat će nas decenijama

Građani Sarajeva i Istočnog Sarajeva već danima se suočavaju s redukcijama vode. Profesor fizičke geografije i geografskih informacionih sistema i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković u emisiji Novi dan na N1 govorio je o tome jesu li klimatske promjene već promijenile način na koji se grad snabdijeva vodom, koliko su ugrožena izvorišta i postoje li dugoročna rješenja.

„Nismo bili svjesni šta je voda“

Drešković kaže da kao društvo dugo nismo bili svjesni koliko je voda temeljni faktor života i njegovog kvaliteta. Sarajevo je ranije imalo relativno dovoljne količine vode, ali u vremenu kada je grad imao manje stanovnika, manje infrastrukture i kada pritisci klimatskih promjena nisu bili toliko izraženi.

Danas su okolnosti potpuno suprotne: urbanizacija je intenzivna, broj stanovnika i potrebe za vodom rastu, i kod građana i kod privrede, a negativni uticaji klimatskih promjena postaju sve jači.

Ovo je posljedica nečinjenja i pasivnog odnosa onih koji su u ime građana upravljali društvenim procesima, a oglušili su se o glas nauke. Ne sluša se struka.

Dugoročan problem, ne trenutna kriza

Na pitanje hoće li Sarajevo za 10 ili 20 godina uopće imati dovoljno vode, Drešković odgovara da se ne radi o privremenoj situaciji, kako se to pokušava predstaviti, nego o problemu koji će nas pritiskati decenijama. Razlog je, kaže, što čovječanstvo trenutno nema kapacitet da ukloni ogromne količine ugljičnog dioksida unesene u atmosferu tokom posljednjih nekoliko stotina godina.

Prema naučnim procjenama koje navodi, efekti stakleničkih plinova na rast globalne temperature dostići će vrhunac oko 2040. do 2050. godine. Podsjetio je da je svaka godina od 2015. naovamo bila temperaturni rekord, što pokazuje da trend ide samo naviše.

Bjelašnica, Treskavica i Jahorina: ključ za vodu glavnog grada

Drešković podsjeća da su naučnici imali problema kada su otvoreno govorili o nelegalnoj gradnji, između ostalog na Bjelašnici. Ta planina je, kaže, ključna za vodosnabdijevanje Sarajeva danas i u budućnosti, jer se i planirana akumulacija Bijela rijeka prihranjuje s masiva Bjelašnice i Treskavice, a akumulacija Crna rijeka s jahorinskog oboda.

Ta dva projekta, ističe, morala su do sada biti realizirana, ali su ostala na papiru. „Mi bismo to u vrijeme radnih akcija napravili za dvije, tri, četiri godine i danas bismo imali riješen problem“, rekao je Drešković. U međuvremenu je urbanizacija tog područja snažno porasla, a s njom i imovinsko-pravni problemi i buduće eksproprijacije, zbog čega je sve višestruko skuplje i teže izvodljivo.

Snijeg koji se više ne zadržava

Hitna sanacija vodovodne mreže od izvorišta na Bačevu do krajnjih potrošača samo će, prema Dreškoviću, malo ublažiti problem. Suštinski problem je drugi: izvorište Bačevo i vodonosnik Bjelašnice više nemaju dovoljno vode, jer su temperature toliko porasle da se snježni pokrivač, koji ih prihranjuje, više ne može zadržati kao ranije.

Kao dugoročno rješenje navodi izgradnju hidroakumulacija, uključujući i kanjon rijeke Misoče.

Podaci za Evropu, ali ne i za BiH

Drešković naglašava da njegove procjene nisu pesimizam, nego zaključci univerzitetskog profesora koji radi s podacima. PMF Univerziteta u Sarajevu i PMF Univerziteta u Novom Sadu trenutno rade na projektu iz programa Horizon Europe o uticaju klimatskih promjena, a njihov model i podaci o klimatskim promjenama uskoro bi trebali biti javno dostupni, nakon što izvještaj odobre recenzenti koje imenuje Evropska komisija.

Mi cijelu Evropu opskrbljujemo informacijama. To je za Evropu prepoznatljivo, ali za Bosnu i Hercegovinu nije.

Političke strukture koje se, kako kaže, žestoko bore za vlast, moraju hitno krenuti u posao. „Ovi problemi su nam tek sad počeli da se obijaju o glavu“, poručio je Drešković.

Ključne poruke

• Nestašica vode u Sarajevu je dugoročan problem, ne trenutna epizoda.
• Vrhunac efekata globalnog zagrijavanja očekuje se oko 2040–2050.
• Akumulacije Bijela rijeka i Crna rijeka trebale su biti izgrađene do sada.
• Sanacija mreže ublažava, ali ne rješava problem manjka vode na izvorištima.
• Nelegalna gradnja i urbanizacija na Bjelašnici ugrožavaju ključni vodonosnik.