Drva i pelet mogli bi poskupjeti, upitne i cijene plina: Kako će se građani grijati?

Za grijanje domaćinstva građani koriste različite energente. No, koji god energent bio, zajednička je briga svima – koliko će ih grijanje koštati ove zime.

„Koristim plin. Ma šta ću, deveram, ne slušam ništa drugo. Borim se, šta ću.“

„Pelet. Cijene... Šta da kažem, i sami znate. Valjda ćemo preživjeti. Općenito, svima, bez obzira na to da li su penzioneri ili ljudi koji imaju prosječne plaće, znamo da je vrlo teško.“

„Pogotovo penzionerima, bogami, teško. I hrana, i režije, i ogrjev, i sve. Drva koristim, kupila sam malo jeftinije. Bilo je 165, ova su 130. Na vrijeme sam kupila.“

Ogrjevno drvo tradicionalno je najtraženiji energent u Bosni i Hercegovini. Tako je i ove grijne sezone. Njegova cijena zasad se nije mijenjala, ali, prema najavama, i ona bi mogla rasti.

„Od oktobra mjeseca zasigurno će doći do nekih promjena, prije svega kada je iscijepano drvo u pitanju. Gorivo je jedan od cjenovno najutjecajnijih faktora kada je ogrjev u pitanju i svakako da se u našoj kalkulaciji i u kalkulaciji svih drvoprerađivača, nažalost, cijene ogrjeva, tj. ne samo ogrjeva nego svih proizvoda koje građani kupuju, moraju korigovati u skladu s cijenama goriva“, kaže Muhamed Helać iz prodaje i distribucije ogrjeva.

Prema najavama, cijena ogrjevnog drveta mogla bi porasti sa 148 na 165 maraka po prostornom metru. Cijena peleta je između 830 i 850 maraka po toni. No, Vlada Federacije BiH ograničila je trgovačke marže peleta – četiri posto u veleprodaji i osam u maloprodaji. Međutim, cijena po kojoj proizvođači prodaju pelet trgovcima i dalje utječe na konačan iznos.

„Smatramo da ta odluka neće doprinijeti pojeftinjenju, a najvjerovatnije ni zaustavljanju daljnjeg rasta cijena“, smatra Muhamed Helać iz prodaje i distribucije ogrjeva.

„Dobro je da je usvojena, da tržište peleta bude pod kontrolom, odnosno pod kontrolom kojom se provjerava koliko veletrgovci, odnosno trgovci u maloprodaji zarađuju, odnosno ograničava im se nekontrolisano povećanje cijene, ali mislim da nekih značajnijih efekata teško da će biti“, smatra Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Neki građani zato su se odlučili za druge načine grijanja.

„Mi se grijemo na klime jer mi dođe rentabilnije nego ogrjevno drvo, nego ugalj, pelet... Izvršio sam kalkulaciju i došlo mi je jeftinije. Naprimjer, dva metra drva ti trebaju mjesečno, tristo maraka i više, a struje ne potrošim oko dvjesto maraka na grijanje. Znači, sto maraka mi ostaje.“

„Zadovoljni smo, što se grijanja tiče, stvarno jesmo, samo neka bude struje.“

Struje ima. Zvaničnih najava njenog poskupljenja za sada nema, ali sve je izglednije da bi plin mogao dodatno poskupjeti do kraja godine.

„Što se tiče prirodnog gasa, moguća je i historijska cijena, znači maksimalna otkako se uvozi prirodni gas. Što se tiče električne energije, ja vjerujem da će poslije izbora gotovo sigurno Elektroprivreda BiH pokrenuti tarifni postupak“, kaže Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Na troškove grijanja ne utječe samo cijena energenta. Bitni su i izolacija, potrošnja i efikasnost sistema grijanja, pojašnjavaju stručnjaci.

„Na bilo šta da se grijete, ako nemate toplotnu izolaciju na kući, potrošit ćete puno tog energenta. Ako nemate efikasne prozore i ako ne koristite energiju na racionalan način, od gašenja svjetla pa nadalje, opet će račun biti, kakav god energent bio, skup“, ističe Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.

No, koji god energent navikli koristiti, građanima je trenutno najveći problem hoće li ga sebi uopće moći dovoljno priuštiti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad