Za gotovo 20 hiljada maraka iz dana u dan raste dug Bosne i Hercegovine prema slovenačkom “Viaductu”, firmi koja je dobila arbitražni spor protiv države i koji na naplatu stiže Savjetu ministara. Presuda je donesena prije više od dvije godine, a dug je od donošenja presude do danas porastao za 10-ak miliona maraka.

Šansa da se šteta zaustavi propuštena je na 57. sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine održanoj 31. jula na kojoj se našao prijedlog državnog Pravobranilaštva po kojem je u roku od 15 dana Vlada Republike Srpske trebala da isplati traženi iznos ili da to učini državno Ministarstvo finansija, u slučaju da se Vlada ogluši o zaključak. Protiv takvog prijedloga, bez obrazoženja bili su državni ministri iz Republike Srpske – Staša Košarac, Srđan Amidžić , Nenad Nešić i zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH, Ognjen Janjić.

“Ukoliko se posmatra period od 31. jula 2024. godine, kada je održana 57. sjednica Savjeta ministara, do 29. avgusta 2024. godine, kada je održana 58. Sjednica Savjeta ministara, vidljivo je da je kamata u korist  tužioca za vremenski period od 29 dana obračunata u iznosu od 520.862,21 KM. Ovo navodimo iz razloga  što je samo korišćenje godišnjeg odmora od strane institucija Bosnu i Hercegovinu, po osnovu uvećanja potraživanja koštalo više od pola miliona maraka”, kaže za N1 pravni zastupnik “Viaducta” Predrag Baroš.

Podsjetimo, na 56. sjednici Savjeta ministara našao se isti prijedlog Pravobranilaštva protiv kojeg je i tada glasao minister vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac. On je tada obrazložio svoj glas “Protiv” tvrdnjom da prilikom formiranja prijedloga Pravobranilaštva institucije Republike Srpske nisu bile konsultovane. Pitanje je da li glasanje protiv prijedloga Pravobranilaštva ministre uvodi u rizik od krivičnog gonjenja za nesavjestan rad u službi, jer se njihovim glasanjem produbljuju negativne posljedice budući da osnovica za obračun kamate koja takođe mora da se isplati Slovencima raste iz dana u dan čime sesvakodnevno značajno uvećava prvobitan iznos od 90 miliona maraka.

Ovakav ishod glasanja za Capital.ba kometarisao je i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, tvrdnjom kako neka pitanja nisu jasna, među kojima i ono prema kome se izvršava arbitražna odluka.

“Mi znamo ko treba da izvrši, ali ne znamo u korist koga treba da se izvrši. Imate tamo dva fizička lica koja su pokrenula arbitražu, a na kraju se pojavljuje neki fond koji je dao neke podatke o sebi koji su izvan evropskog prostora. To su otvorena pitanja, nismo sigurni kome treba da isplatimo. Ta pitanja treba prethodno da budu riješena na adekvatan način pa da se onda zna kakva je sudbina načina izvršavanja te obaveze”, rekao je Đokić.

Ovakvu njegovu izjavu pravni zastupnik Slovenaca Predrag Baroš smatra bespredmetnom. Podaci o postupsku dostupni su na internet stranici advokatske kancelarije “Baroš, Bičakčić & Partners” i tu stoji kako činjenica da klijenti, predstavnici “Viaducta”, nisu posjedovali finansijska sredstva za arbitražu nisu tajna. Sve je obezbijeđeno putem tzv. “Third party funding”, odnosno fondova koji finansiraju troškove arbitražnih postupaka.

“Igrom slučaja upoznali smo američkog advokata Timothy Scrantoma, koji je jedan od začetnika ideje o finansiranju arbitraže od strane Fondova. Advokat Timothy od samog početka je pokazao veliko interesovanje za predmet. U momentu podnošenja tužbe i pokretanja arbitražnog postupka protiv BiH pitanje finansiranja još uvijek nije bilo riješeno, ipak posredstvom advokata Timothya Fond “Vanin Capital” je pristao da finansira arbitražni postupak i inicijalno je odobrio 2,5 mil američkih dolara na ime troškova postupka”, navodi se na internet stranici pravnih zastupnika “Viaducta”.

Nije tajna da predstavnici Republike Srpske na sve načine pokušavaju da izbjegnu isplatu milionske štete. Odmah po donošenju presude Arbitražnom vijeću u Londonu uputili su zahtjev za poništenje odluke suda u Vašingtonu, ali taj potez nije urodio plodom. Svi pravni mehanizmi su iscrpljeni, a rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu od 29. avgusta ove godine izvršeno je priznanje presude i ona je postala izvršna na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Zanimljivo je da cijeli iznos na naplatu dolazi institucijama Bosne i Hercegovine, iako se arbitraža vodi zbog neispunjenog ugovora koji je sa Slovencima sklopila Vlada Republike Srpske. Radi se o ugovoru sa “Viaductom” iz 2004. godine vrijednom 165 miliona evra koji je trebao osigurati gradnju hidroelektrana „Krupa“ i „Banjaluka Niska“. Do arbitraže je došlo nakon što je u oktobru 2015. godine “HES Vrbas”, u većinskom vlasništvu slovenačkog preduzeća, Vladi uputio odštetni zahtjev od 46 miliona maraka zbog jednostranog raskida ugovora.

Posebo je interesantno i to što su Slovenci prije pokretanja arbitražnog spora u dva navrata pokušali da se nagode sa Vladom Republike Srpske, prvo tražeći osam miliona maraka, a onda 23 miliona maraka odštete. Ipak predstavnici entitetske Vlade na to nisu pristali, strahujući od preuzimanja odgovornosti i čenići tako, ispostaviće se, još veću štetu institucijama.