Dugalija o pozivima na ostavku, snimcima tramvajske nesreće, kvalifikaciji djela i problemu sa vještacima

Zašto nehat, a ne umišljaj?

Odgovarajući na pitanje novinara o tome zašto je djelo prekvalifikovano u "nehat", te kako je Tužilaštvo uopće moglo tražiti pritvor zbog "uznemirenja javnosti" kada je javnost protestovala upravo zbog hapšenja vozača, Dugalija je pojasnila pravne aspekte slučaja.

"U inicijalnoj fazi predmeta, u prvih 48 sati, mi smo se bazirali na dokazima i preliminarnim vještačenjima koje smo u tom kratkom roku uspjeli prikupiti. Naš stav je tada bio da je u pitanju eventualni umišljaj i na osnovu toga smo predložili mjeru pritvora. Međutim, Sud je ocijenio da se radi o krivičnom djelu iz nehata, sa zaprijećenom kaznom do osam godina zatvora. Kod takve kvalifikacije zakonski nije moguće odrediti pritvor zbog uznemirenja javnosti (tačka d). Mi smo taj stav Suda prihvatili i u tom pravcu nastavili istragu", pojasnila je Dugalija.

O protestima građana i pozivima na ostavku

Komentarišući nedavne proteste građana ispred zgrade pravosudnih institucija, na kojima se, između ostalog, tražila i njena ostavka uz zahtjeve za pravednom istragom, tužiteljica je poručila da je svjesna poruka javnosti, ali da postoje zakonski mehanizmi preispitivanja njenog rada.

"Znalo se da će se građani okupljati. Dala sam upute da, ukoliko neko od prisutnih želi da uđe u prostorije Tužilaštva i razgovara sa mnom o svojim zahtjevima, to može učiniti, ali se takav slučaj nije desio. Čuli smo šta se isticalo u javnom prostoru i pozive na moju ostavku. Ja lično i profesionalno uvijek stojim na raspolaganju za preispitivanje mog postupanja. Nadzor nad radom ovog Tužilaštva i mojim radom vrši Federalno tužilaštvo, a tu je i Ured disciplinskog tužioca. Institucionalni mehanizmi provjere mog rada su uvijek otvoreni", istakla je tužiteljica.

Istraga još nije zvanično proširena na direktore, čeka se snimak Ambasade SAD-a

Na pitanje da li je istraga proširena na odgovorna lica u GRAS-u (direktora i lica zadužena za tehničku ispravnost) i da li Tužilaštvo i dalje tvrdi da je isključivo ljudski faktor (vozač) kriv za nesreću, Dugalija je bila oprezna.

"Istraga za sada još uvijek nije zvanično proširena na određena fizička i odgovorna lica, ali je i te kako usmjerena na utvrđivanje njihove odgovornosti – kako sa aspekta tehničke ispravnosti vozila, tako i sa aspekta rukovođenja preduzećem i nadležnim ministarstvom. Ovdje nema selektivnog rada, ali ne možemo ishitreno donositi odluke. Bilo bi pogrešno donositi zaključak da li je u pitanju isključivo ljudski faktor, brzina na raskrsnici ili tehnička neispravnost, sve dok timovi vještaka ne završe kompleksna vještačenja cjelokupne infrastrukture, šina i samog tramvaja", navela je.

Dodala je da su izuzeti snimci sa okolnih objekata (Zemaljski muzej, Tehnička škola), ali da se još uvijek čeka ključni snimak sa zgrade Američke ambasade.

"Kada je u pitanju snimak sa Američke ambasade, tu postoji poseban vid diplomatske komunikacije i procedura, ali nadamo se da ćemo taj snimak dobiti što prije", dodala je Dugalija.

"Zovemo deset vještaka, ne javljaju se na telefon"

Na samom kraju, glavna tužiteljica je otkrila frapantan sistemski problem s kojim se pravosuđe susreće prilikom rasvjetljavanja ovakvih i sličnih nesreća – nedostatak instituta za vještačenje u Federaciji BiH.

"Taj nesretni događaj nas je sve zatekao na licu mjesta. Vjerujte, mi imamo liste vještaka koje sačinjava Federalno ministarstvo pravde, ali nama se često dešava da pozovemo po deset vještaka sa liste, a da se neki uopće ne jave na telefon, dok neki jednostavno ne žele preuzeti vještačenje. Neko je van države, neko ima druge obaveze... Mi u Federaciji BiH nemamo državni institut za vještačenje u kojem bismo imali stručnjake na raspolaganju. Zbog toga se moramo oslanjati na pojedince sa liste, što dodatno otežava i usporava procese", zaključila je Dugalija.