O rezultatima izbora 2024. godine potpredsjednik RS Ćamil Duraković rekao je da su Bošnjaci svedeni na statističku grešku. Ipak, Duraković u Danu uživo ističe kako će ovaj put imati više odbornika u Skupštini Srebrenice nego ranije, a da katastrofalni poraz Hamdije Fejzića nije njegov nego poraz mnogih drugih faktora i loših odluka u prošlosti koji su se sada odrazili.

Šta ovi rezultati izbora znače za budućnost Bošnjaka u opštini Srebrenica?

Prvi put 2016. godine je bio prvi efekat gulbjenja Srebrenice i tada smo imali mnogo veći šok nego u naredna dva izborna ciklusa. Znali smo otprilike ishod iz razloga što u biračkom spisku od 14.000 ljudi ima 3.000 više Srba koji imaju svoje kandidate za načelnika jer mi nemamo više glasača od onih koji su izašli i glasali. Žalosna je činjenica da 50 posto onih koji su glasali na dan izbora u Srebrenici ne žive u Srebrenici nego dođu iz Srbije dominanatno. To je ono što je žalosno. Ukazujući na to i na neregularnosti na biračkom spisku nije urodilo plodom iako smo 2020. godine poništili izbore i ponovili ih. Uvijek je bilo nekih neregularnosti. Žalosno je da je izbori u Srebrenici nisu izbori po principu programa ekonomskog razvoja nego, nažalost, popisivanje po etničkoj osnovi i ko se bolje organizuje. U ovom slučaju je Srbija ta koja je udaljena 15 minuta od Srebrenice i glasači samo autobusom pređu i glasaju. S druge strane, neorganizovanost godinama unazad i posljedice koje smo imali od Izbornog zakona do Zakona o prebivalištu, dovelo je do toga da to nije katastrofalan poraz Hamdije Fejzića nego mnogih drugih faktora koji su odrazili loše poteze u prošlosti i došli smo i situaciju u kojoj jesmo.

Kako biste ocijenili učinak probosanskih stranaka, posebno SDA, u ovom izbornom ciklusu?

To je refleksija. Mi imamo pad stranaka i samog kandidata.  2012. godine posljednji put smo imali zajedničku kampanju svih probosanskih stranaka “Glasat ću za Srebrenicu” i provođena je intenzivnije. Već od 2012. počinju određene političke razmirice gdje nas je to koštalo 2016. gdje smo ušli nespremno i onda dođe unutarstranačka borba gdje se zapostavi činjenica da nedostaju glasači. I ovaj put smo izgubili dosta vremena na raspravljanje ko će biti kandidat, a nismo bili svjesni činjenice da nam nedostaje 3.000 glasova. Organizacija, s druge strane, je bila mnogo organizovanija i mogli smo samo posmatrati kolone vozila koji dolaze iz Srbije i glasaju. U Srebrenici danas, to odgovorno govorim, živi između 4.000 i 5.000 ljudi, a u biračkom spisku imate 14.000 ljudi, što implicira da u Srebrenici treba živjeti preko 20.000 ljudi ako uzmete u obzir i maloljetnike. To je nefer demokratska borba gdje legitimnom voljom onih koji tamo žive sigurno nisu ovi koji su danas izabrani da budu vlast.

Spomenuli ste da je Milorad Dodik označio Srebrenicu kao vitalno političko pitanje Srba na Balkanu. Koliko su u ovoj kampanji srpske političke stranke bile bolje organizirane u poređenju s probosanskim strankama?

Apsolutno. Međunarodna zajednica se poprilično izvlači iz nekih procesa, iz Srebrenice su otišle sve organizacije sem OSCE-a. Vi ne možete osporiti da ti ljudi imaju lične karte, ali možemo osporiti činjenicu da je 14.000 ljudi u biračkom spisku za mjesto gdje živi 5.000, nešto ne štima. 2012. godine, nakon donošenja Zakona o prebivalištu po automatizmu su preko 1.300 Bošnjaka izbrisali iz biračkog spiska dok uporedo Srbe nisu. Imate ulice poput Crvene rijeke koja je bošnjačka, a 300 osoba je prijavljeno na hotel Domavija koji je nefunkcionalan i takva prebivališta su prihvaćena u MUP-u, istom koji je nadležan da provjeri. Bošnjake koje nisu zatekli na adresi su poslali CIK-u da se izbrišu. Ako išta mogu da pohvalim Mladena Grujičića jeste njegova prva izjava nakon izbora da bi najpoštenije bilo da zatvorimo granice opštine na dan izbora i pustimo ljude koji tamo žive odaberu vlast. Ja sam za to. Ali stanje na terenu nije tako, kampanje su brutalne i vode ih sistemi. Vidite vozila od opština iz Srbije koje dovoze glasače i to je sve, ali nije fer.

Šta možete očekivati od lokalne vlasti?

Imamo određenih broj glasova poštom i glasanja u odsustvu da se izbroji i vjerujem da će liste probosanskih političkih stranaka imati veći broj odbornika nego sada i moći će da budu jedan ozbiljniji politički faktor unutar Skupštine, ako se budu držali zajedno. S druge strane, imamo načelnika koji je SNSD stranka koja ima zacrtanu političku trasu kada je riječ o Srebrenici, prošlosti, genocidu i to će početi da opterećuje Srebrenicu.

Poznajete li ga?

On nije Srebreničanin, porijeklom je iz Bugojna, ali je izbjegao kao posljedica rata na taj prostor. Odrastao je tu i radio. Znao sam ga, obraćao mi se kao mladi aktivista NGO sektora dok sam bio načelnik. Djeluje blaži u smislu Grujičićeve impulsivnosti za jedno takvo senzibilno mjesto. Želim da vjerujem da se, u odnosu na Grujičića koji ništa nije pokazao, a najamanje tolerancije prema drugom i drugačijem, on neće baviti pitanjima koja nisu bitna za status života građana koji žive u Srebrenici, da se neće baviti stvarima koje imaju za cilj da pogoršaju međuetnički odnos. Sigurno će imati direktive. Bošnjaci u Srebrenici nemaju problem da Srbin bude načelnik, mi imamo problem da negator genocida bude načelnik. U kampanji se prikazuje s druge strane da se želi Srbima oteti Srebrenica. Niko nikome ne može oteti, nije oteta ni Bošnjacima niti iko ikome želi oteti. Želimo zajednički ravnopravan odnos i raditi zajednički na popravljanju statusa života ljudi tamo. Ono što bilježimo od 2016. godine je odlazak ljudi.
Ukoliko se politika zvanične vlasti u Banjaluci promijeni, onda će se promijenti i stanje u Srebrenici.

S obzirom na to da su četiri mandata Ustavom garantirana Bošnjacima u Skupštini RS, a sada ih imate tri, što ovo znači za političku zastupljenost Bošnjaka u RS?

Probosanske stranke su se davno prestale boriti za što bolji status Bošnajka unutar institucija, nekada smo imali 17-18 poslanika u toj Skupštini i nekoliko ministara u Vladi koji su bili legitimni, danas imamo samo ministre koji se predstavljaju da su Bošnajci – upisani su tako, a članovi su SNSD-a. Imamo 4 Bošnjaka u NSRS, ali tri sa listi probosanskih stranaka, a jedna je SNSD ili neka druga stranka. Ustavnu kaluzulu su ispoštovali da je neko Bošnjak…  Od 2022. godine dobili smo još 3-4 novosnovane stranke na prostoru RS svjesne da ne mogu parirati SDA i SDP. S njima se teško dogovoriti i osvoje nedovoljan broj glasova da prođu cenzus, a oštete veće političke stranke. Poslanika smo izgubili 2022. jer je Platforma za progres imala neku svoju listu u odnosu na Pokret za državu. Postoji nerazmijevanje, a odgovorni su oni koji vode te političke procese.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad