Konačno se smiruju i političke tenzije u Srebrenici. Izabrana je lokalna vlast, a na čelu SO Srebrenica izabran je Ćamil Duraković, iz koalicije Moja adresa Srebrenica. Duraković je danas govorio za N1 o izbornom procesu i političkim odnosima.

“Uzeli smo dio vlasti koji smo legitimno dobili”

Ćamil Durakovć je kazao da “niko nije zadovoljan”, ali da je sve završilo onako kako je moralo.

“Nije niko zadovoljan, ali je završilo onako kako je bilo minimalno da pokažemo da smo spremni i da želimo dobro našoj zajednici i građanima. Sve drugo bi nas vodilo u populizam koji ne bi imao ništa drugo za cilj osim da opstruira rad lokalne vlasti koja je neophodna svima”.

“Život ne može stati time što par političkih figura ne bi ušlo u lokalnu vlast ili bi, život bi se sigurno nastavio. Koliko bi on bio teži.. Mi smo procjenili na terenu i odlučili da je ipak ono što.. Možda javnost BiH malo ne razumije; mi nismo ušli u neku zajedničku vlast, mi smo uzeli dio vlasti koji smo legitimno dobili“, kazao je Duraković.

Postoji li opozicija?

“Mislim da postoji i da će postojati. To je populistička poruka u dijelu gdje je neko pokušao smiriti strasti manjinskih stranaka, ovih gdje imaju jednog vijećnika ili odbornika. U ovom slučaju, načelnik želi da ima naklonost svih, pa je podijelio te neke pozicije“, smatra Duraković.

Dodaje da je u svemu napravljena “a must” koalicija.

“Kada se glasalo, mi smo potpisali koalicioni sporazum koji je jedini sporazum potpisan. Nismo mi ušli ni u kakvu koaliciju iz političke ljubavi ili zajedničkog političkog pogleda na Srebrenicu, mi smo napravili “a must” koaliciju”.

“Dosta je ozbiljnih ljudi u političkim strankama u Srebrenici kako u srpskim tako u probosanskim strankama koji su vodili ove procese. Mladen Grujičić nije bio progresivan. Dakle, cijelo vrijeme on je taj koji bahato i onako devijantno dječački drži palicu načelnika Općine. Njemu to nije sigurno dala njegova sposobnost ili da vodi političke procese, nego zajednički kandidat srpskih stranaka. Dobio je važan taj mehanizam načelnika i onda je počeo da disciplinuje sve oko sebe što je slučaj u protekle 4 godine. Mi smo ukazivali na to, on konačno mora da shvati i da se počne ponašati ozbiljno”, ističe Duraković.

“Mislim da su svi pratili političku situaciju u Srebrenici; i Banjaluka i Sarajevo. Mislim da postoji političke zrelosti, ja sam imao neke razgovore sa ljudima u Banjaluci i Sarajevu gdje tražimo da “stanemo na loptu”, kako se u našem narodu kaže. I da učinimo nešto od koristi građanima. Taj politički populizam ne donosi nikome“, kazao je on.

Bojkot bio dobar potez?

Kazao je također da je politika dinamičan proces, te da se stvari mijenjaju na dnevnoj osnovi.

“Politika je dinamičan proces, stvari se mogu mijenjati iz dana u dan, sata u sat. U datom momentu kada smo mi apelirali na CIK, na bh. javnost i na Apelaciono odijeljenje Suda BiH da su naši građani, za to posjedujemo dokaze, oštećeni za biračko pravo. Riječ je o stotinama građana. Kada smo uputili žalbe, niko nas nije čuo“.

“Onda smo mi na terenu, vršeći razgovore i sa građanima i sa aktivistima.. Bojkot nije bunt. Bojkot je demokratski mehanizam ukazivanja na nepravilnost. Mi smo kazali da ne želimo učestvovati u procesu koji je za nas nelegitiman i nedemokratski. Uputili smo apelaciju Ustavnom sudu i tražili privremenu mjeru od Ustavnog suda da odloži te izbore prije nego donese odluku koju ćemo mi poštovati. Samo da je Sud donio odluku i postupio po našoj apelaciji, mi bismo izašli na izbore. Ovdje je svako pomalo zakinuo, naravno i mi nosimo odgovornost“.

“Izgubili smo tri paušala za tri pojedinca od 300 KM”

“Sad smo napokon pokazali kada dođemo u Sarajevo kako u domaće i međunarodne institucije; često nam kažu: Ko ste vas trojica da vodite procese uime naroda? Jel hoćete da vidite gdje je narod? Mi nismo nikog natjerali, samo smo izašli i pokazali da smo zajedno“, zaključio je Duraković.

Kazao je još da se nakon svega licitira brojem odbornika.

“Lokalna skupština u Srebrenici je stvar dva etnička bloka nažalost. Sada se licitira: Jao imate šest, mogli ste imati devet. Da, mogli smo. Imali smo devet od 2016. do 2020. i šta se desilo. Postoji dominantna srpska većina, nazovimo je tako, koja neće uvažiti ništa više od onoga što je uvažila sada ukoliko nemamo 12. Tako da, da izgubili smo tri paušala za tri pojedinca koji su mogli naredne četiri godine imati po 300 KM mjesečno”.