Dugogodišnja novinarka i urednica te aktuelne zamjenica minitra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine - Duška Jurišić - rekla je gostujući u emisiji Izvan okvira kako i danas građani BiH žive u "zamci loših rješenja", ali je navela kako je ovo cijena mira postignutog Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine.

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine podsjetila je na ranije periode kada se govorilo, kao i u aktuelnom trenutku, o izdajama, te je navela propuštene prilike nakon rata da se postignu ustavne promjene:

“Kad god su bili značajni trenuci za ovu državu, govorilo se o izdajama. Godine 2006. Bosna i Hercegovina propustila je mogućnost ustavnih promjena zbog jednog glasa, a taj glas trebao je da dođe iz Stranke demokratske akcije (SDA). Činjenica je da je ta šansa za ustavne promjene ispuštena. Ko bi se u ovoj zemlji usudio, uprite mi prstom, da Dejton nazove izdajom”, upitala je u emisiji Izvan okvira na N1 televiziji Duška Jurišić.

Ona je, osim toga, postavila pitanje koliko je snage Aliji Izetbegoviću trebalo da sjedne za pregovarački stol:

“Koliko mu je snage trebalo da sjedne i napravi sporazum sa Slobodanom Miloševićem, koji je završio u Hagu i Franjom Tuđmanom suodgovornim za brojne zločine na području Bosne i Hercegovine? Samo Alija Izetbegović zna koliko mu je bilo teško i da su cijena mira i loša ustavna rješenja, a u toj zamci mi i danas živimo”, rekla je Jurišić.

Dodala je da nema čarobnih rješenja.

“Svjesna sam da su ovo ‘dječiji koraci’. Altenrativa tome je držati status quo, lupati šakom o stol i govoriti ‘samo sam ja u pravu’ ili majorizirati” rekla je Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH dodavši – “Ne želim da moj glas bude vredniji od vašeg. Ne želim da pripadnici bilo kojeg naroda u ovoj državi osjećaju frustraciju jer njihov glas ništa ne vrijedi”.

“Dogovor je jedina šansa”, zaključila je.

Najveći dio radnog iskustva Duška Jurišić stekla je kao novinarka i urednica javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini. U razdoblju od 2019. do 2023. godine bila je direktorica Televizije Kantona Sarajevo. Pet godina je vodila Akademiju ravnopravnosti Fondacije Friedrich Ebert i Sarajevskog otvorenog centra, čiji je cilj bila veća uključenost žena u političku, ekonomsku i društvenu sferu života u Bosni i Hercegovini. Kao članica tima Gender centra Federacije BiH sudjelovala je u izradi Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u obitelji 2021. – 2027. godine.