Dvije žene u Predsjedništvu BiH, ali šta se zaista mijenja? "Muškarcima visoko mjesto na poziciji, ženama upaljač i olovka"

Nakon Općih izbora održanih 4. oktobra, u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine prvi put sjedit će dvije žene – Željka Cvijanović i Darijana Filipović. Iako se takav rezultat može posmatrati kao važan simbolički pomak, Kurt smatra da sama zastupljenost žena na najvišim državnim funkcijama ne garantuje promjene u njihovom svakodnevnom životu.

U razgovoru za N1 istakla je da je potrebno napraviti jasnu razliku između formalne zastupljenosti i stvarne političke moći, posebno kada je riječ o pitanjima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i ekonomskog položaja žena.

"Dvije žene u Predsjedništvu su formalna, ali ne i suštinska promjena"

Kurt je na početku razgovora podsjetila da su portal Intervju.ba i Fondacija Infohouse tokom izborne kampanje istraživali položaj žena u politici kroz kampanju "Na sva zvona", nastojeći otvoriti pitanja njihove zastupljenosti, političkog utjecaja i konkretnih rezultata.

Ipak, prema njenoj ocjeni, izbor dvije članice Predsjedništva BiH sam po sebi ne predstavlja dokaz da su žene postale ravnopravnije.

"Jednostavno, dogodilo se zapravo to da ćemo nakon 4. oktobra u Predsjedništvu imati dvije žene. Po mom mišljenju, to je jedna potpuno formalna, ali ne i suštinska promjena. Zašto to kažem? Dakle, i gospođa Darijana Filipović i gospođa Željka Cvijanović nisu u politici autsajderke, naročito gospođa Cvijanović. Ona je već bila u Predsjedništvu četiri godine. Ja se ne mogu sjetiti da je za te četiri godine išta uradila na unapređenju položaja žena, bilo da govorimo o socijalnom, obrazovnom, zdravstvenom, pa ako hoćete i društvenom značaju i osnaživanju žena", kazala je Kurt.

Govoreći o Darijani Filipović, navela je da nova članica Predsjedništva BiH ima priliku pokazati hoće li se baviti i pitanjima koja se neposredno odnose na položaj žena.

"Gospođa Darijana ima priliku, ona je mlada političarka, ali ni ona nije došla, kako bih rekla, iz pozadine. Ona dolazi iz politike. Ja nju nisam prepoznala kao neku borkinju za ženska prava. Ona nije aktivistica, ona je političarka. Ali ne sjećam se neke njene inicijative, ne sjećam se toga da je rekla tokom izborne kampanje da će se zalagati za bolji položaj žena i tako dalje", istakla je.

Kurt smatra da izbor dvije žene može biti ohrabrujući za djevojčice i mlade žene koje odrastaju u Bosni i Hercegovini, ali da se pravi rezultati moraju mjeriti njihovim političkim djelovanjem.

"Mene zanima stvarna suština. Mene zanima šta su do sada uradile političarke u parlamentima. Mene zanima šta su bile njihove, moderno rečeno, agende. Mene zanima koliko njih je imalo pravo misliti svojom, ako hoćete, i ženskom glavom tokom mandata. Dakle, sve su to pitanja koja nam nameće sada izbor gospođe Darijane i gospođe Željke. Hoćemo li mi suštinski išta dobiti, osim što nam sada nakon izbora mogu reći: 'Pa šta vi više hoćete?' Od tri člana Predsjedništva, dvije su žene. Pa eto, vi ste ravnopravne. Pa imate sva prava. Da, sve imamo na papiru. Pitanje je zapravo kako svoja prava realiziramo", poručila je.

Kritike na račun Borjane Krišto i parlamentarki: "Ne sjećam se njihovih reakcija"

Govoreći o prethodne četiri godine, Kurt se osvrnula i na rad predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, kao i zastupnica u državnom i federalnom parlamentu.

Posebno je naglasila da pitanja koja se često nazivaju "ženskim" zapravo predstavljaju ključne društvene probleme, među kojima su kvalitet zdravstvene zaštite, obrazovanje, socijalna sigurnost i borba protiv korupcije.

"Pa nas dvije smo čak i jučer u razgovoru to nazvale ženskim pitanjima, ali to su, evo, moram se usuditi reći, najvažnija pitanja za ovu zemlju. Mi smo to nazivali ženskim pitanjima, ne baveći se feminizmom. Daleko od toga. A i što da ne? Ali mi smo govorili o boljem standardu života, o onome gdje žene u drugim razvijenim demokratijama ulažu više truda i novca. Dakle, obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, borba protiv korupcije i tako dalje", kazala je.

Prema njenoj ocjeni, političarke koje su obavljale najviše funkcije nisu bile dovoljno glasne kada je riječ o nasilju nad ženama i femicidu.

"Imali smo predsjedavajuću Vijeća ministara. Ne sjećam se, odnosno zapravo sam sigurna da se gospođa Borjana Krišto jednostavno nije bavila tim problemima. Da nikada nije, kako bih rekla, osudila, ukazala, primijetila i tako dalje u kakvom su žene položaju u Bosni i Hercegovini. Tokom njenog mandata, mi smo u Bosni i Hercegovini imali, dakle, četiri godine njenog mandata, a godišnje imamo između 10 i 12 femicida, evo da ne množimo. Ali ne sjećam se neke njene reakcije. Ne sjećam se uopće kako su parlamentarke kolektivno reagovale", rekla je Kurt, iznoseći vlastitu ocjenu djelovanja predsjedavajuće Vijeća ministara.

Posebno joj, kako je navela, nedostaje organizovano i zajedničko djelovanje zastupnica koje bi prevazilazilo stranačke i ideološke razlike.

"Ono što jeste za mene fenomen jeste da u državnom parlamentu parlamentarke nemaju neki svoj klub, neformalno udruženje, neki zajednički imenitelj gdje bi se sastale. U državnom nisam sigurna, ali niko ih ne sprečava da, bez obzira na ideologiju, političku partiju, entitet iz kojeg dolaze i svašta nešto, imaju neki klub u kojem će na kafi neformalno razmišljati o takozvanim ženskim pitanjima", kazala je.

Osvrnula se i na Benjaminu Karić: "Borba protiv femicida je utihnula"

Kurt je kritikovala i pojedine javne nastupe političarki tokom prethodnog mandata, smatrajući da su određene inicijative ostale bez kontinuiteta.

Kao primjer navela je nekadašnju gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić i njeno učešće na protestima protiv nasilja nad ženama.

"Vi ćete se sjetiti da je tadašnja gradonačelnica Sarajeva, gospođa Benjamina Karić, predvodila neke proteste protiv vlasti. Ja sam se čak i u ovom studiju šalila: 'Vlast protiv vlasti, udarila na vlast.' Nakon toga, to je nekako bilo pred neke izbore, ta njena velika borba za ravnopravnost spolova i protiv femicida je utihnula", ocijenila je Kurt.

Kritikovala je i način na koji se u javnosti predstavljaju žene povezane s političkim funkcionerima, smatrajući da se previše pažnje posvećuje njihovom izgledu, odjeći i društvenim aktivnostima, umjesto mogućnostima da doprinesu zajednici.

"Ono što je naša slika, ne samo političarki nego i, kako bih rekla, žena koje su, htjele-ne htjele, uz političare, zapravo nije nimalo dobra. To je neka kvazislika, ja to moram reći. To je stvarno nešto što... Ja sada imam malo i godina i malo iskustva, ali u meni izaziva i čuđenje, iznenađenje, ponekad i podsmijeh", kazala je.

Dodala je da od žena koje imaju javni utjecaj očekuje da ga koriste i za podršku drugim ženama, bez obzira na funkciju koju obavljaju.

"Čović je za Krišto rekao da je najljepša, a ne najsposobnija"

Jedna od tema razgovora bio je i izuzetno mali broj žena na čelu političkih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Kurt smatra da razlog nije nedostatak obrazovanih i sposobnih žena, nego način funkcionisanja stranačkih struktura, u kojima muškarci uglavnom odlučuju o raspodjeli najvažnijih funkcija.

Govoreći o odnosu političkih lidera prema stranačkim kolegicama, prisjetila se izjave predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića o Borjani Krišto.

"Sjećate se kada je izabrana, kada je gospodin Dragan Čović, lider HDZ-a, kandidirao gospođu Krišto? On je rekao: 'Ona je najljepša među nama.' Dakle, on nije rekao: 'Ona je najsposobnija.' I bio je tu neki kompliment koji je možda još za jednu razinu viši, ali se odnosio na njenu vanjštinu. Dakle, on nije rekao: 'Ona je najsposobnija.' On nije rekao: 'Ona je najvrednija.' On nije rekao: 'Ona je najobrazovanija.' Ona je najljepša. Kao da je ljepota preporuka, pa ne ide na izbor za Miss Bosne i Hercegovine, nego je bila kandidatkinja, čini mi se, za Predsjedništvo, za neku funkciju. Dakle, žene se percipiraju kao najljepše, a ne najsposobnije", rekla je Kurt.

Osvrnula se i na izbornu noć u kojoj je Željka Cvijanović proglasila pobjedu za članicu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, ocijenivši da je u prvom planu ponovo bio Milorad Dodik.

"Vidjeli ste u izbornoj noći kada je Željka Cvijanović bila ultimativna pobjednica za članstvo u Predsjedništvu iz Republike Srpske. Prvo, dok se ispričala cijela svita muškaraca, predvođena Miloradom Dodikom, ona stoji tu negdje u pozadini, sa strane, negdje u sjeni i čeka svojih pet minuta, umjesto da je razgrnula onu masu i rekla: 'Ti, Milorade, stani, ti sada nisi bio ništa na ovim izborima'", navela je.

Govoreći o položaju kandidatkinja tokom izbornih kampanja, Kurt je ukazala na probleme s kojima se žene suočavaju unutar vlastitih stranaka, od raspodjele mjesta na listama do finansiranja i predstavljanja u javnosti.

Prema njenim riječima, neke kandidatkinje bile su primorane same finansirati promotivne materijale, dok su njihove muške kolege dobijale veću vidljivost i bolje pozicije.

"Kako ćete imati žene uopće vidljive kada vi zapravo, tome sam svjedočila sto puta, evo pričam iz prve ruke, dakle, kada je riječ o kandidatkinjama na izborima, rijetko se dogodi da ona dobije posebno slikanje. Neke su plaćale svoje fotografije, svoje postere. Mi smo se šalili u jednom tekstu na Intervju.ba: 'Muškarcima visoko mjesto na poziciji, ženama upaljač i olovka.' Ovaj će biti prvi, drugi, treći. Ne može, kvote imaju te nesretne, sretno-nesretne, a njoj daju upaljač i olovku, budi ti 27., ali evo, dijeli", ispričala je.

Smatra da se žene, čak i kada uspiju izboriti političku funkciju, često suočavaju s očekivanjem da budu poslušne onima koji su im omogućili kandidaturu.

"Žene imaju nekako, čini mi se, nemam tu nikakav opipljiv dokaz, imaju neku potrebu da to što su one kandidirane, a kandidirane su uglavnom zbog svojih zasluga, imaju potrebu da to vrate nekom dobrotom, poslušnošću, bit će tako i tako dalje. Ne znam zašto, tako smo odgajane i tako se ta, kako bih rekla, mustra prenosi iz generacije u generaciju", rekla je.

Istakla je i da dio političarki, umjesto javnih sukoba sa stranačkim rukovodstvima, odlučuje napustiti stranku.

"Imate stvarno neke žene u nekim političkim partijama koje su rekle: 'Dosta je, ja ovo neću.' I mirno se razišle s tim partijama. Uglavnom, žene ne prave te vrste haosa, ne svađaju se javno. Koliko god smo mi kao prznice, pa mi volimo pričati, pa volimo i raspravljati, nije to grijeh, ali mi nekako tu kućnu atmosferu partije držimo unutar partije. Dakle, puno je zapravo razloga zbog čega nema više žena liderica, ali jedan od tih je jednostavno: muškarci ne daju da vi dođete do tog mjesta", poručila je.

"Sposobnih žena boje se samo nesposobni muškarci"

Kurt je ocijenila da je bosanskohercegovačko društvo i dalje duboko tradicionalno te da takvo okruženje otežava ženama dolazak na najviše političke funkcije.

Prema njenom mišljenju, žene u poslovnom svijetu već dokazuju da mogu upravljati velikim sistemima i kompanijama, ali im se u politici ne pružaju jednake mogućnosti.

"Mi smo duboko tradicionalno društvo i, nažalost, prema mom mišljenju, to društvo postaje sve tradicionalnije. Vi ste rekli ovdje na početku da mi stagniramo. Ja se bojim da mi nazadujemo. I ne samo kada su naša prava u pitanju nego i percepcija žena. Dakle, iz te mogućnosti za žene i za muškarce u ovom društvu, po statistikama, mi smo obrazovanije, a u kompanijama žene napreduju na rukovodećim mjestima. Ako žene mogu voditi kompanije koje obrću milione, zašto ne bi mogle voditi državu?", upitala je.

Potom je iznijela i jednu od najupečatljivijih ocjena tokom razgovora.

"Ja bih rekla da se pametni i sposobni muškarci ne boje pametnih i sposobnih žena. Nego samo ovi, kako bih rekla, pametnih i sposobnih žena se boje nesposobni muškarci", poručila je Kurt.

Žene na vlasti i primjeri iz svijeta

Govoreći o međunarodnim primjerima, Kurt je izdvojila skandinavske zemlje, ali i pojedine regije u Indiji, Italiji i Španiji, za koje smatra da pokazuju kako veća uključenost žena u odlučivanje može doprinijeti unapređenju javnih usluga.

Pozivajući se na istraživanja koja je spomenula tokom razgovora, istakla je da se doprinos žena na vlasti, prema njenom tumačenju, posebno ogleda u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i borbi protiv korupcije.

"Kada govorimo o napretku u regijama ili zemljama koje vode žene, taj napredak se neće čitati, znate, na ovoj prostoj ekonomskoj karti, krenula privreda gore. No way. Ali će se pokazati napredak u ovim oblastima koje sam vam rekla, koje su meni također važne: zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita, borba protiv korupcije i ono što je utvrđeno, žene više troše. Super, mi više trošimo. Ali, dakle, povećanje budžeta, zašto žene troše? Ne kupuju one sebi od tog državnog novca ni vozače, ni, ne znam, ne kupuju sebi ništa privatno. One uzimaju iz budžeta upravo za socijalu, za zdravstvo, za obrazovanje, za kulturu i tako dalje. I jeste, mi smo poznate po tome što volimo potrošiti. Ali, gle čuda, kada dođemo na funkciju, mi trošimo za cijelu zajednicu", kazala je.

Ipak, naglasila je da ni žene nisu imune na političke greške te da njihov izbor na određenu funkciju ne mora automatski značiti kvalitetnije upravljanje.

"Neću glasati za ženu samo zato što je žena"

Kurt je više puta tokom razgovora naglasila da ne zagovara glasanje za kandidatkinje samo na osnovu spola, nego na osnovu njihovih sposobnosti, programa i spremnosti da se bave važnim društvenim pitanjima.

"Mi jesmo imali, kako bih rekla, problema s nekim političarkama, i ideoloških i, ako hoćete, pravosudnih i svašta nešto, ali to je zapravo lakše primijetiti kada imate tri žene pa jedna napravi problem. To se lakše primijeti nego kada imate sto muškaraca pa jedan napravi problem. I ono na čemu ja stvarno insistiram, a već sam rekla, neću ja glasati za ženu samo zato što je žena. To meni ne ulijeva povjerenje. Ali zaista mislim da ženama treba ukazivati povjerenje ako pokažu kojim pitanjima bi se bavile", istakla je.

Posebno je ukazala na nedovoljnu zastupljenost žena u javnim raspravama o korupciji.

"Pogledajte vi, korupcija je rak-rana ovog društva. Mislim, to je uz pravosuđe najgora stvar. Ja se ne mogu sjetiti da je neka žena izašla i pričala o korupciji u medijima. To je kao, o korupciji će pričati muškarci. Što oni znaju pričati o korupciji, a mi ne znamo?", upitala je.

Prema njenim riječima, pojedine političarke suočavaju se i s pritiscima stranačkih rukovodstava kada je riječ o raspodjeli funkcija.

"Pričale su mi neke političarke kako se sve dogovore do zadnjeg momenta na kojem će mjestu biti na listi ili hoće li biti ministrica ili hoće li biti zamjenica ministra. I onda navečer ide telefon predsjedniku partije: 'Joj, znaš šta, razmišljali smo, možda je za tebe bolje ovo.' To kada vas nazove lider, kaže: 'Dobro razmisli', a oni su već smislili da te smijene ili da te ne postave, nemaš ti tu šta razmišljati. On je već razmislio za tebe", ispričala je Kurt.

Samo 84 izborne liste predvodile žene

Tokom razgovora iznesen je i podatak da su na posljednjim Općim izborima žene predvodile samo 84 od više od 500 izbornih lista, što je, prema navodima iz emisije, manje nego u prethodnom izbornom ciklusu.

Kurt smatra da takva zastupljenost pokazuje koliko je ženama i dalje teško izboriti se za vodeće pozicije u političkim strankama.

Osvrnula se i na stereotipe s kojima se žene suočavaju u javnom životu, posebno na pitanja o usklađivanju profesionalnih i porodičnih obaveza.

"Onda vi znate doći u situaciju da postavite sebi pitanje, i svaka žena postavi sebi pitanje: 'Pa vrijedi li ovo mog kredibiliteta? Mog školovanja?' Ne razmišljam ovdje o porodici. Onda, kada ste čuli, znate, prvo pitanje koje postave ženi, mlađoj političarki, ne znam šta, toga je sve manje, na sreću, ali kao... O balansu. Kako usklađujete porodicu? Privatni život. Ko je muškarca pitao kako usklađuje? Mislim, zašto nam postavljaju takva pitanja? Dakle, bilo čime da se bavimo, novinarstvom, politikom, ne znam sada, klizanjem na ledu, bilo čime. Šta imam usklađivati? Što neko ne pita mog muža kako usklađuje i tako dalje?", kazala je.

"Imali smo sjajne političarke, a danas ih niko ne spominje"

Na kraju razgovora Kurt se osvrnula na žene koje su ranije obavljale značajne političke funkcije u Bosni i Hercegovini, ali su se nakon završetka mandata povukle iz politike.

Kao jedan od primjera izdvojila je nekadašnju političarku i univerzitetsku profesoricu Azru Hadžiahmetović.

"Mi smo u zadnjim decenijama, ove sjajne demokratije koja cvjeta na ovim prostorima od devedesetih do danas, imali sjajne političarke. Zaista žene od zanata, žene od kredibiliteta, žene koje su ostavile dubok trag u ovoj politici i danas ih niko ne spominje. A onda se sjećamo svih ovih, kako bih rekla, koji su nam urušili živote. I hoću da kažem da jednostavno i te žene časno odu iz politike. One završe mandat, eventualno izgube i odu iz politike. I ne bore se dalje. Evo, sjetim se profesorice Azre Hadžiahmetović. Vratila se žena, profesorica ekonomije na Ekonomskom fakultetu. Vratila se svom poslu. Nije, kako bih rekla, grebala noktima: 'Dajte, dajte.' Nije zaražena moći, u pravu ste. To je, čini mi se, tipično muška stvar i dalje", zaključila je Senka Kurt u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad