U Bosni i Hercegovini bilježimo reakcije na tekst FAZ-a u kojem se porede Bleiburg i Srebrenica. U reakcijama se tvrdi da su poređenja nepotrebna, ali da o svim zločinima treba govoriti.

Većina sagovornika DW-a iz BiH koji su reagirali na tekst Michaela Martensa, novinara njemačkog lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ) u kome se poredi genocid u Srebrenici s „Bleiburškom tragedijom”, smatra da je poređenje Bleiburga i Srebrenice „nepotrebno“ i „neprilično“.

U tekstu za FAZ „Bleiburg: Ne treba nikakva komemoracije, nigdje?” Martens povlači paralele između Bleiburga i Srebrenice.

On piše da genocid u Srebrenici nije bio najveći masakr u Evropi nakon 2. svjetskog rata, jer „sistematska masovna ubistva, koja su započela 15. maja 1945. u Bleiburgu i koja su trajala nekoliko sedmica, u svojim dimenzijama značajno premašuju događaje u Srebrenici“.

„Obračun sa nacističkim saradnicima“ u Bleiburgu

Član Upravnog odbora SABNOR-a (Savez antifašista i boraca Narodno-oslobodilačkog rata) Bosne i Hercegovine Bakir Nakaš kaže da je Martens napravio „kardinalnu grešku“ upoređujući „bleiburške žrtve“ i genocid u Srebrenici.

„Srebrenica je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nije smjela biti izložena agresivnim srpskim snagama, dok su ‘bleiburške žrtve’ u većini bili saradnici nacističkih snaga“, kaže Nakaš. On podsjeća da je Sud u Haagu pravosnažnim presudama potvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid, i da niti jedan sud nije donio nikakvu presudu o bleiburškim žrtvama. „Zbog toga ova dva slučaja nije moguće porediti“, ističe sagovornik DW-a.

Poređenja su besmislena, jer je u Srebrenici počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom, dok su se partizanske snage u Bleiburgu „obračunale“ sa nacističkim saradnicima, kaže jedan od osnivača „Srpskog građanskog vijeća (SGV) – Pokret za ravnoravnost“ Sretko Radišić.

„U Srebrenici je počinjen zločin nad cjelokupnim bošnjačkim stanovništvom srebreničke regije, a u Bleiburgu su bili pripadnici okupatorskih snaga i njihovi saradnici – pripadnici vojske NDH – ustaše i domobrani koji se nisu htjeli predati Titovim partizanima“, kaže Radišić napominjući da se žrtve zločina genocida ne mogu porediti sa onima koji su tokom 2. svjetskog rata počinili masovne zločine.

Suljagićevo pismo FAZ-u

„Ne tvrdim da u Bleiburgu nije bilo nedužnih žrtava i o tome treba govoriti, ali bez poređenja sa Srebrenicom kako bi se izbjegla politizacija i svaka druga zloupotreba“, ističe osnivač SGV-a.

„Genocid u Srebrenici ne može se upoređivati sa Bleiburgom“, kaže direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić. Kao preživjela žrtva genocida, Suljagić smatra da događaji u Srebrenici i Bleiburgu postoje u „odvojenim sferama moralnog univerzuma“ i da se o njima „ne može ni u kom obliku govoriti u istom kontekstu”.

U pismu uredništvu FAZ-a, čije je dijelove prenio na Twitteru, Suljagić ističe da „članak povlači zlonamjerne analogije između genocida u Srebrenici koji su počinile vojne i policijske snage bosanskih Srba 1995. godine i ‘Blajburškog masakra'”.

„Iako se suzdržavam od špekulacija o namjerama autora članka, uvrijeđen sam poređenjem nacističkih kolaboracionista iz bivše Jugoslavije i nevinih žrtava režima Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića“, napisao je Suljagić.

Svako ima pravo na mišljenje, o Bleiburgu se i danas šuti

Svako ima pravo na svoje mišljenje, kaže predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. „Svaki od tih događaja je poseban slučaj za sebe. Možda bi se mogli naći neki zajednički elementi, ali oni bi bili više forsirani nego što stvarno postoje. Možda neko može upoređivati Srebrenicu i Bleiburg, ali sigurno je da ti događaji nisu isti niti mogu imati isti tretman“, kaže Finci za DW.

„Stara je mudrost da svako poređenje šepa. Ali s druge strane važna je komparativna metoda jer imate neku uporišnu točku da prema njome mjerite“, kaže bivši predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, profesor fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Franjo Topić.

„I Bleiburg i Srebrenica su veliki zločini, iako ta dva događaja nije potrebno upoređivati. Puno nevinih ljudi je ubijeno i u Bleiburgu. Srebrenica je postala svjetski pojam stradanja zahvaljujući savremenim medijima i angažmanu mnogih bošnjačkih političara i medija. Haški sud je odigrao važnu ulogu”, kaže Topić, napominjući da se o Bleiburgu nije smjelo „ni pričati, a kamoli pisati”.

Topić podsjeća da je Bleiburg u Jugoslaviji bio „tabu tema“ i da se o događajima iz maja 1945. godine i danas govori sa „obzirom“ i strahom“. „Zločine treba prokazivati, treba suditi odgovornima i treba o tome govoriti i pisati što objektivnije, da bude pouka sadašnjim i budućim pokoljenjima“, kaže Franjo Topić za DW.

Poređenja i konstrukcije

Novinar Emil Karamatić smatra da ne može biti paralela između Bleiburga i Srebrenice i da, šta god da se kaže, može pokrenuti i negativne emocije.

„Jedan ratni događaj – jer 2. svjetski rat u vrijeme bleiburške tragedije službeno još nije bio okončan mada su neprijateljstva u Evropi prestala – ne može se objašnjavati poređenjem s događajem iz rata devedesetih godina prošlog stoljeća. To čine oni koji su skloniji neredu konstrukcijama nego miru koji nam je svima prijeko potreban“, kaže Karamatić.

„Čudi me da jedan njemački autor, u kontekstu poslijeratnih žrtava ‘Bleiburšku tragediju’ predstavlja kao ‘najveći poslijeratni masakr u Evropi’, dok istovremeno zaboravlja stotine hiljada njemačkih žrtava stradalih poslije rata u ruskim gulazima“, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Zaboravljene „žrtve”

„U logorima SSSR-a (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika) od aprila 1945. do maja 1950. godine ubijeno je više od 542.900 zarobljenih njemačkih vojnika – pripadnika Wehrmachta. Najveći broj njih ubijen je nakon određenog vremenskog razdoblja u zatočeništvu bez adekvatnih sudskih procesa”, podsjeća Ahatović.

Sagovornik DW-a ističe kako se za te žrtve može reći da su „više bili žrtve Hitlerovog nacizma, nego Staljinizma”, baš kao što su i bleiburške žrtve „više žrtve ustaške NDH i Ante Pavelića nego Titove vojske.”

„A genocid u Srebrenici je, kako to i sama definicija genocida kaže, zločin sa namjerom djelimičnog ili potpunog istrebljenja naroda s određene teritorije. Bleiburg s tim nema nikakve veze”, kaže Ahatović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad