Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na panelu „Razgovori o izbornoj demokratiji u BiH“, na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, istaknuo je da politika ne smije biti prepuštena samo političarima, jer stvari o kojima se odlučuje tiču se svih. Akademska zajednica nosi svoju odgovornost, u tom smislu, poručio je, i treba da da svoj doprinos.

Sveti princip Evropske konvencije

“Živimo u posebnom političkom trenutku u Bosni i Hercegovini. Kriza kojoj svjedočimo trenutno najveća je od Dejtona. Primani uzrok jeste blokada institucija Bosne i Hercegovine. Nakon što je odsustvo iz institucija prošlo nesankcionisano, prvenstveno od tijela međunarodne zajednice propisanih Dejtonskim mirovnim sporazumom, vlasti entiteta RS odlučile su se krenuti korak dalje. Neustavnim zaključcima Narodne skupštine entiteta RS započet je frontalni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao fundament mira. Pred svima nama je period neizvjesnosti. Od ishoda borbe, koja je pred nama, ovisit će budućnost Bosne i Hercegovin”, naveo je Džaferović.

Istovremeno, istaknuo je, dok traje grubo narušavanje ustavnog poretka iz entiteta RS, intenzivirani su napori da se, kroz ograničene ustavne i izborne reforme, implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strabuzuru.

Za sedam dana, bit će tačno 12 godina otkako je Sud u Strazburu donio presudu u predmetu Sejdić-Finci, podsjetio je.

“Donošenje ove presude historijski je događaj za Bosnu i Hercegovinu. Najviša evropska sudska instanca, zadužena za zaštitu ljudskih prava, konstatovala je tada da Ustav Bosne i Hercegovine nije usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Utvrđeno je da najviši pravni akt naše države sadrži diskriminacijske odredbe, kada je riječ o pravima građana da se kandiduju za najviša tijela izvršne i zakonodavne vlasti, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Sveti princip Evropske konvencije jeste jednakost građana jedne države pred njenim zakonima. Presudom Sejdić-Finci utvrđeno je da je taj sveti princip povrijeđen. S obzirom na odredbe Dejtonskog ustava, došli smo do one paradoksalne situacije da su svi građani jednaki, ali da su neki jednakiji od drugih”, kazao je Džaferović.

Put Bosne i Hercegovine

Građani, naveo je, koji pripadaju konstitutivnim narodima, ničim zasluženo imaju privilegiran položaj u odnosu na sve ostale.

“Dvojici građana Bosne i Hercegovine uskraćena su prava da budu birani u najviša tijela vlasti samo zato što su, u etničkom smislu, Jevrej i Rom. Iako je zvaničan naziv presude – „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“, ja bih kazao da tu presudu treba zvati Sejdić i Finci za Bosnu i Hercegovinu. Ovom presudom, Bosni i Hercegovini je naloženo da izmijeni svoj Ustav tako da otkloni navedenu diskriminaciju. Bilo je to nešto najbolje što se moglo desiti Bosni i Hercegovini. Ova presuda Suda u Strazburu bila je najsnažniji mogući impuls Bosni i Hercegovini da korigira svoje ustavno uređenje, tako da osigura ravnopravnost svim svojim građanima”, rekao je.

Naša zadaća, istaknuo je,  jeste da uklanjamo postojeću nepravdu iz ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegoovine. Zahvaljujući presudama Evropskog suda za ljudska prava, podsjetio je,  dobili smo jasnu viziju i mapu puta, kojim smjerom trebamo ići, kada je u pitanju razvoj izborne demokratije u Bosni i Hercegovini.

“Put Bosne i Hercegovine jeste put osiguranja jednakih individualnih prava i sloboda svakom svom građaninu, bez obzira na etničko ili drugo porijeklo. Dejtonski ustav je osigurao visok stepen prava, pa čak i privilegija za konstitutivne narode; sada je vrijeme da ta prava osiguramo i svim građanima, jer samo tako ćemo Bosnu i Hercegovinu uvesti u red funkcionalnih, evropskih demokratskih država”, zaključio je Džaferović.