Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović danas je u Bosanskoj Dubici istaknuo kako je Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji govori o povratku izbjeglih i raseljenih osoba, jedan od najvažnijih aneksa tog sporazuma.

Kazao je da, dokle god se i posljednji čovjek koji želi da se vrati na ognjište odakle je protjeran, ne vrati „mi nećemo odustati od realizacije Aneksa 7“.

“I nakon toga vodit ćemo računa o održivom povratku. A Aneks 7 je ustvari elementarni preduvjet da bi Ustav BiH mogao da funkcionira, jer to su dva međusobno povezana aneksa”, kazao je Džaferović medijima.

Jako nam je stalo, istaknuo je on, kako žive povratnici u cijeloj Bosni i Hercegovini, ne samo u Bosanskoj Dubici, već u svim mjestima diljem BiH, ne samo Bošnjaci, i Srbi, Hrvati, svi narodi.

“Mi na taj način, dajući podršku povratku, poništavamo posljedice nasilja nad etničkom strukturom BiH, koje je izvršeno u periodu od 1992. do 1995. godine”, naveo je Džaferović.

Dodao je da, umjesto što se sada vode jalove rasprave na nivou BiH, blokiraju se institucije, prijeti se podjelom zemlje, „trebamo se baviti ovim pitanjem“.

“BiH će ostati cjelovita, to je potpuno jasno svima, zauvijek. U BiH ćemo živjeti mi koji živimo u BiH, takvi kakvi jesmo. Trebamo tražiti načine zajedničkog života, trebamo tražiti mostove saradnje, počev od lokalnog nivoa, onda do ovog najvišeg državnog nivoa. Zato sam danas ovdje, da pošaljem ove poruke i ovim ljudima koji su se vratili, da će uvijek imati moju podršku i podršku institucija BiH, ali i političarima u BiH koji prizivaju podjele, teritorijalne, etničke, da nema ništa od toga. To je ćorav posao. Da se kane toga i da se onda okrenemo ovom konstruktivnom radu, da pomažemo ljudima, jer država postoji zbog ljudi”, kazao je Džaferović.

Po njegovim riječima, puno je toga što se može u BiH uraditi jer je BiH država koja ima značajne potencijale koji trebaju na pravi način biti iskorišteni.

“Ako bi se tako odnosili prema svojoj zemlji, mislim da bi nam mnogo manje ljudi odlazilo iz BiH. Mladi bi mogli da ostaju ovdje, da zasnivaju porodice, da imaju svoja radna mjesta, jer su resursi BiH, koji zaista nisu mali, koji su dovoljni za nas oko četiri miliona koliko nas živi u BiH, neiskorišteni ili se koriste na neadekvatan način”, naglasio je Džaferović.

Dodao je da je zbog toga danas su Bosanskoj Dubici, da pošalje ove dvije vrste poruka.

Kaže da mu je jako stalo da ljudi povratnici imaju sva ona prava koja su im garantovana Ustavom, prava na zapošljavanje u javnim institucijama, u skladu sa popisom stanovništva, pravo na upotrebu maternjeg jezika.

Istaknuo je da Bošnjacima niko ne može govoriti šta je njihov maternji jezik.

“Bošnjaci su kazali da je to bosanski jezik i to treba da poštuju svi, Srbi su kazali da je srpski jezik maternji jezik srpskog naroda i to treba da poštuju svi, Hrvati da je hrvatski jezik i to treba da poštuju svi i tako prema tome treba da se odnosimo”, smatra Džaferović.

Napomenuo je da je danas na sastanku u Bosanskoj Dubici dobio ohrabrujuće vijesti kada je ta lokalna zajednica u pitanju u smislu poboljšanja kada je u pitanju zapošljavanje u javnim institucijama.

“Ja želim da to bude zaista u što je moguće većem broju i da bude u što je moguće više sredina u Bosni i Hercegovini”, zaključio je Džaferović.