ECFR: Kina produbljuje utjecaj na Balkanu, BiH među najizloženijima

U izvještaju Eyes wide shut: How to read China’s playbook in the Western Balkans, koji je sastavio gostujući istraživač pri ECFR-u Vladimir Shopov, naglašava da i sama oprezna pozicija EU prema Kini doprinosi problemu:

"Zvanični stav Unije o balansiranju saradnje i rivalstva više ne odražava djelovanje EU u praksi, koje naginje ka konfrontaciji".

ECFR podsjeća na krizu iz 2021. godine u Crnoj Gori kao upozorenje. Zemlja se našla pred finansijskim kolapsom nakon što se "ogromni kredit kineske Exim banke za kontroverzni projekat auto-puta pretvorio u planinu duga - koja je u jednom trenutku iznosila više od trećine godišnjeg budžeta zemlje".

EU je tada intervenisala kako bi spriječila, kako je nazvano, "dužničko ropstvo prema Kini", ali četiri godine kasnije, naglašava izvještaj, "EU i dalje nema jasnu ‘kinesku uslovljenost’ za zemlje kandidate, a tema Kine ostaje primjetno odsutna iz formalnih pregovora o pristupanju".

Prisustvo u više sektora

Kineski angažman na Zapadnom Balkanu proširio se izvan infrastrukturnih kredita, prerastajući u širu mrežu investicija i partnerstava.

"Pekingov trag u regiji evoluira od infrastrukturnih projekata i kredita ka investicijama i akvizicijama, pri čemu je njegov utjecaj sve dublje ukorijenjen u ključnim institucijama regije", navodi izvještaj.

U Srbiji, primjerice, ECFR ističe vojnu saradnju koja uključuje isporuke vojnih dronova CH-92 i CH-95, "isporučenih u paketu s osam laserski vođenih raketa", kao i raspoređivanje FK-3 sistema PVO unutar srpskih oružanih snaga.

Sjeverna Makedonija se, prema izvještaju, također okreće kineskim kreditima. Vlada koju vodi Hristijan Mickoski dobila je 500 miliona eura od mađarske državne Export-Import banke, koja je, čini se, djelovala kao posrednik. Mađarska je sama uzela kredite u vrijednosti od milijardu eura od kineskih kreditora (Exim banke i mađarskog ogranka Bank of China).

Infrastruktura ostaje u središtu kineske strategije. Iako je crnogorski finansijski slom zbog auto-puta Bar–Boljare doveo EU do pojačanog nadzora, kineske kompanije i dalje sklapaju poslove u javnim nabavkama, energetici i transportu širom regije.

ECFR bilježi da se Kina sve više ukorjenjuje i u civilnom društvu i kulturnom sektoru. "Kina se pomjerila s velikih, sektor-specifičnih projekata, poput onih u infrastrukturi i energetici, ka difuznijem, višesektorskom pristupu. To uključuje angažman s kulturnim, akademskim, poslovnim i obrazovnim organizacijama te korištenje projekata i institucionalnih sporazuma za učvršćivanje saradnje".

Srbija najviše sarađivala s Kinom

Shopov naglašava da je cilj proširenja EU bio integracija kandidata u evropske pravne i političke norme, čime bi se "stvorila efikasna ograničenja za treće zemlje". No proces pristupanja na Zapadnom Balkanu obilježen je "manevriranjem, pri čemu neke vlade koriste proces pristupanja kao alat u svojim širim geopolitičkim proračunima".

Ocjenjuje se da Albanija i Kosovo ostaju relativno skeptični prema Kini, dok Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija sve više balansiraju svoju vanjsku politiku kroz saradnju s Pekingom.

"Tradicionalno je Srbija najviše sarađivala s Kinom, iako predsjedniku Aleksandru Vučiću to postaje sve delikatnije kako se politike EU sve više približavaju Beogradu", piše Shopov.

Dodikova potencijalna "poluga"

Izvještaj ističe da bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik koristi veze s Rusijom i Kinom kako bi "osigurao politički opstanak i odbio međunarodni pritisak".

"U budućnosti, ovi odnosi mogli bi se koristiti kao poluga za očuvanje postojećeg ustavnog poretka, kojem bi možda bile potrebne reforme tokom pristupnih pregovora", navodi se.

Ističe se i preuzimanje industrijskih kapaciteta u BiH kao primjer toga kako "akteri s jakim vezama s kineskim i ruskim poslovnim interesima nastavljaju širiti svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu".

Kao primjer se navodi činjenica da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača čelika ArcelorMittal nedavno prodao svoju željezaru i rudnik željezne rude u BiH kompaniji Pavgord Group - "lokalnoj firmi povezanoj s Dodikom, koji održava bliske odnose i s Pekingom i s Moskvom".

Spominje se i da je bh. agencija za promociju investicija potpisala u februaru 2025. memorandum o razumijevanju s Kinesko-evropskom asocijacijom za tehničku i ekonomsku saradnju, s navedenim ciljem identifikovanja novih investicionih prilika.

ECFR ističe da, uprkos nastojanjima SAD-a da ograniče njegovu ekspanziju, Huawei ostaje duboko ukorijenjen na Zapadnom Balkanu. Kao primjer se navodi sporazum o unapređenju mrežnih kapaciteta koji je ta kompanija potpisala s BH Telekomom.

Brisel mora djelovati

Izvještaj upozorava da je strategija EU prema Kini nedosljedna.

"Dugogodišnja troelementna formula EU - saradnja, konkurencija i rivalstvo - više ne odražava stvarne dinamike odnosa EU i Kine. Iako postoje primjeri saradnje, dominantna tema je konkurencija, ponekad i konfrontacija", zaključuje ECFR.

Napori da se Kina uključi u proces pristupnih pregovora ostaju ograničeni. Ažuriranja o pregovorima sa Srbijom pokazuju malo referenci na Kinu, a i kada se spominje, to je "nejasno, bez jasnih uslova i rokova".

ECFR poziva Brisel da razjasni svoju politiku prema Kini i čvrsto je ugradi u proces proširenja.

"EU mora razjasniti svoju politiku prema Kini i ugraditi je kao jasnu uslovljenost u proces pristupanja. Također mora uspostaviti čvrst vremenski okvir za članstvo Zapadnog Balkana i postići bolji balans između zahtjeva i podsticaja", navodi se u izvještaju.

Bez takvih mjera, upozorava ECFR, EU rizikuje da oslabi transformativnu moć proširenja dok Peking nastavlja konsolidirati svoj utjecaj u regiji koju je Evropa dugo smatrala svojom geopolitičkom periferijom.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad