Vlasti bh. entiteta Republike Srpske potpisale su Memorandum o izgradni Termoelektrane Gacko 2 s dvije kineske kompanije. Koliko će ova investicija biti vrijedna, trenutno nije poznato. Ekonomski stručnjaci upozoravaju kako strana ulaganja vode ka kolonijalizmu, te kako je to put bogaćenja isključivo za strane investitore nikako za domaćine.

Termoelektrana Gacko 2 trebala bi biti još jedan u nizu kineskih projekata, čije investicije postepeno uzimaju primat u elektroenergetskom sektoru BiH. Poznato je da će imati snagu 300 megavati, ali ne i koliko će koštati.

“Nastala je zajednička želja i razumijevanje da uđemo u saradnju oko izgradnje TE Gacko 2 koja se planira izgraditi na način da postrojenje bude oko 300 mW”, kazao je Petar Đokić.

“Važno je što se to potpisuje danas kada je tu predsjednik Kine i to je dio njegovih ukupnih aktivnosti ovdje. Nama je drago što smo dio te ceremonije”, ističe Milorad Dodik, predsjednik RS.

I to je sve što su vlasti odlučile građanima reći o predstojećem višemilionskom kreditu. Dok Kinezi zainteresovanost pravdaju željom za prisutnošću i povezivanjem s ovim prostorima.

“Polovinom iduće godine ćemo zvanično krenuti u izgradnju ovog projekta, koji je važan infrastrukturni projekat u sklopu politike kineske vlad, jedan pojas – jedan put”, dodao je Zhang Chun, predsjednik korporacije CMEC.

Podsjetimo da su bh. vlasti nedavno odobrile Kinezima izgradnju TE Blok 7 u Tuzli. Vrijednost oko 1,5 miljardu maraka. Tek 15 posto projekta plaća Eletroprivreda BiH, a ostatak kineska Exim banka. Ali ekonomska održivost i opravdanost projekta obavijeni su tajnom. Što je uglavnom slučaj s većinom skupocjenih elektroenergetskih projekata, o kojima građani malo znaju, i čije mišljenje vlastima nije bitno.

“Mi imamo štetne vlade, pogrešne, koje ne znaju da iz vlastite akumulacije prave investicije. Zato treba pamet, treba mudrost, treba htjeti to raditi. Mnogo je jednostavnije ostavljati dugove narodu i pozivati strane investitore i proglasavati sebe uspješnom vladom”, tvrdi Aleksa Milojević, ekonomista.

Stručnjaci upozoravaju kako niti jedna ozbiljna zemlje Zapadne Evrope svoja energetska blaga ne prepušta stranim investitorima. Šta se dešava sutra, ukoliko za određene projekte, vlasnici, tačnije elektroprivrede ne budu mogle vraćati kredite? Za ekonomiste je to, između ostalog, put ka privatizaciji.

“Ili ćemo morati da dižemo cijenu struje da bi ih otplatili, a to znači obaranje životnog standarda građana”, navodi Milojević.

Javnost u BiH nema jasnu predstavu šta dobiju a šta gube višemilionskim stranim investicijama, posebno u elektroenergetskom sektoru. Razlog tome je nepostojanje neovisnog ekonomskog instituta koji bi bio opozicija vlastima, te ozbiljnim analizama pokazao sve prednosti i mane stranog kapitala, a s druge strane ponudio moguće alternative novim zaduživanjima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.