Na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer ulagači sumnjaju da će članice OPEC-a uspjeti dogovoriti dovoljno smanjenje proizvodnje kako bi se ublažila neravnoteža između ponude i potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala gotovo 2 posto, na 44,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,5 posto, na 43,40 dolara.

Nakon što su prebrodili početni šok izazvan neočekivanom pobjedom Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, ulagači su krajem prošloga tjedna pozornost ponovno usmjerili na preveliku ponudu u odnosu na slabiju potražnju.

Najnoviji podaci pokazali su da je proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u listopadu dosegnula novi rekord – 33,64 milijuna barela dnevno, 240 tisuća barela dnevno više nego u rujnu.

Još od kada su članice OPEC-a na neformalnom skupu u Alžiru prije mjesec i pol dana načelno dogovorile smanjenje, odnosno zadržavanje proizvodnje na postojećoj razini, ulagači sumnjaju u realizaciju tog dogovora.

Podaci o rekordnoj proizvodnji u listopadu pokazuju da bi do službenog sastanka OPEC-a 30. studenoga članice morale dogovoriti veće smanjenje proizvodnje nego što se mislilo, s obzirom da su u Alžiru načelno dogovorile da bi se proizvodnja trebala smanjiti na 32,5 do 33 milijuna barela dnevno.

“Činjenica da članice OPEC-a proizvode pojačanim tempom zasigurno otežava mogućnost dogovora o smanjenju proizvodnje“, kaže David Thompson, potpredsjednik u tvrtki Powerhouse.

Uz to, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) objavila je prošloga tjedna procjene da bi tržišta mogla ostati prekomjerno opskrbljena i u 2017. godini, treću godinu zaredom.

U redovnom mjesečnom izvješću IEA je navela da se globalna ponuda u listopadu povećala za 800 tisuća barela dnevno, na ukupno 97,8 milijuna barela dnevno, predvođena rekordnom proizvodnjom OPEC-a i povećanom proizvodnjom zemalja izvan kartela, poput Rusije, Brazila, Kanade i Kazahstana.

IEA je ujedno potvrdila prognozu rasta potražnje u ovoj godini za 1,2 milijuna barela dnevno, a istim bi tempom trebala rasti i iduće godine. To bi, pak, značilo usporavanje rasta potražnje u odnosu na 2015. kada je dosegnuo najvišu razinu u pet godina, od 1,8 milijuna barela dnevno.

“Na tržišta pristiže puno nafte. Zbog toga cijene zaslužuju biti na ovim razinama, a možda čak i nešto nižima”, kaže Tariq Zahir, trgovac u tvrtki Tyche Capital Advisors.

U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao već 21. od posljednjih 24 tjedna, što najavljuje povećanje proizvodnje. Broj tih postroječnja porastao je prošloga tjedna za daljnja dva, na 452.

Zbog svega toga analitičari očekuju nestabilno kretanje cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 13 godina.
U međuvremenu, cijene su se uspjele oporaviti, pa se već mjesecima kreću uglavnom u rasponu između 40 i 50 dolara po barelu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.