Kafa Emina ili začin Vegedor mogli bi ponovo postati dobro prepoznatljivi brendovi Cazinske Krajine, nadaju se radnici Agrokomerca.
Optimizam se pojavio prije nekoliko dana kada je AC Food, odnosno AS grupacija, otkupila postrojenja za proizvodnju stočne hrane, pogone za preradu voća i povrća, kafe, te nekoliko skladišnih hala Agrokomerca za nešto više od tri miliona maraka.
VEZANE VIJESTI
U ovom postrojenju će se nastaviti proizvodnja začina i prerada voća i povrća, dok prilično ruinirana hala i pogoni za proizvodnju stočne ulaze u proces obnavljanja, obećavaju novi vlasnici. Napominju da su ovdje mašine ugašene prije 13 godina i da se mora pristupiti modernizaciji mehanizacije.
“Potencijal fabrike stočne hrane je 20.000 tona mjesečno. Po nekoj ekonomskoj logic najbolje je pribavljati sredstva što bliže fabrici. Potencijal u proizvodnji voća i povrća je blizu 1.000 tona i taj potencijal možemo otkupljivati ovdje iz Bužima, Cazina, Velike Kladuše, Bosanske Krupe”, kazao je Smail Korajlić, AS Group.
Koliko će radnika zaposliti u ovim postrojenjima ne mogu još precizirati. S obzirom da je u ovoj grupaciji nekoliko fabrika iz cijele BiH koje uspješno posluju, radnici Agrokomerca su ovaj put optimistični. Međutim, zbog raskola između državne i lokalne vlasti, te neizvjesnosti ko će upravljati njihovim sudbinama, pred našu kameru je stala samo jedna bivša radnica i to pod uslovom zaštićenog identiteta. Podsjetila nas je da je 75 radnika zbog neisplaćenih plata tužilo Agrokomerc, a nakon dobijene bitke pred sudom stavili su hipoteke na postrojenja za proizvodnju prehrambenog programa. Tvrde da im je novi vlasnik ponudio otkup tih presuda.
“Nakon perioda razmišljanja da će Agrokomerc, odnosno država koja ima 90 posto kapitala, radnicima isplatiti to i povezati radni staž, poslati u penziju onoga ko je za penziju i pokrenuti proizvodnju, vidjeli smo da od toga nema ništa. I onda se pojavila jedna grupacija koja je ponudila da od nas 75 otkupi naše presude”, otkrila je bivša radnica Agrokomerca.
Naša sagovornica tvrdi da je od njih 75 do sada 68 prodalo svoje presude koje su garantovane notarskim ugovorom.
“Kako smo se dogovorili sa tom grupacijom da dajemo cijeli iznos presude i zatezne kamate, a prilikom uplate kad mi dobijemo potvrdu iz banke da nam je uplaćen novac, da tad idemo kod notara i dižemo svoj novac da ne bi došlo do neke prevare. I do sada toga nije bilo”, dodala je bivša radnica Agrokomerca.
O privatizaciji ovog dijela Agrokomerca ćuti čovjek koji ga je izgradio i današnji načelnik Velike Kladuše Fikret Abdić, ali je na skupštinskom vijeću objasno zašto je dobro da se iz opštinskog budžeta izdvoji 50.000 KM Udruženju za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerca za reviziju privatizacije.
Ovo Udruženje nema svoje prostorije, posljednja objava na web stranici je iz septembra 2014., na navedeni broj telefona se niko ne javlja, a predsjednik je bio upravo Abdić.
“Radni tim za procjenu Agrokomerca je najstručniji u bivšoj Jugoslaviji. Na čelu tog tima je četvorostruki doktor nauka. I ja sad moram pričati sa tim ljudima koji su vršili procjenu Agrokomerca, moraju se sudariti ‘orli i sokoli’ jer neko tvrdi drugo. Tvrdi da je Agrokomerc državna firma, može to politički uticaj odrediti da je i kad nije, međutim ovdje treba iznijeti činjenice”, kazao je Fikret Abdić, načelnik Velike Kladuše.
Iako je Abdić na promociji knjige, krajem prošle godine, rekao da će ubuduće odgovarati na pitanja novinara koji pročitaju njegovo djelo, ekipi N1 televizije i danas je bio nedostupan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
