BiH kasni za EU 60 godina

Ekonomija 16. nov 201714:17 > 14:20
Anadolija

Procjene Svjetske banke govore da je ekonomski rast Bosne i Hercegovine spor i da, ako bude nastavljen ovim tempom, neće dostići EU za 60 godina.

Ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak izjavila je da će ekonomski rast u BiH ove godine iznositi tri posto, a da će biti povećan na 3,2 posto ako budu provedene ekonomske reforme, ističući da tim tempom BiH neće dostići standard EU za 60 godina.

“Zaposlenost u svim zemljama regiona vratila se na nivo od prije 2008. godine, osim u BiH”, kazala je Hlivnjak na konferenciji za novinare u Sarajevu, predstavljajući izvještaj Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

Prema njenim riječima, stopa nezaposlenosti u BiH jeste smanjena za pet procenata.

Ona je navela da BiH bilježi rast izvoza, ali da su istovremeno niske strane direktne investicije, zbog čega nema značajnijeg privrednog rasta u BiH.

“Fiskalna stabilnost i dalje je prioritet, ali potrošnja mora da bude određena strateškim odlukama. Deficit tekućeg računa iznosi oko pet posto, i ako uvoz nastavlja da raste, neto izvoz može da ima negativan uticaj na rast u BiH”, ocijenila je Hlivnjak.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je da se ključ za privredni rast i otvaranje novih radnih mjesta u BiH nalazi u posvećenosti sprovođenju strukturnih reformi koje bi trebalo da obezbijede makrofiskalnu stabilnost, razvoj privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti socijalne potrošnje.

Vlasti u BiH, prema ocjeni Svjetske banke, treba da rade na fiskalnoj održivosti, ublažavanju šokova i fokusiranju na strukturne reforme, da bi bile uklonjene prepreke za zapošljavanje i da bi se povećala produktivnost.

Konstatovano je i da su prihodi povećani ali su budžeti i dalje opterećeni.

Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, očekuje se da će svih šest zemalja zabilježiti rast u ovoj godini, dok se ubrzani rast očekuje u naredne dvije godine.

Investicije su pokrenule snažan rast u Albaniji, na Kosovu i Crnoj Gori, dok je potrošnja dovela do stabilnog rasta u BiH.

Politička kriza u Makedoniji pogoršala je rast u toj zemlji, kao i u izuzetno hladna zima u Srbiji.