Za vrijeme svog manadata kao predstavnika MMF-a u Bosni i Hercegovini, Ruben Atoyan je često držao predavanja i razmjenu iskustava sa studentima u Sarajevu.

Za N1 je, u razgovoru o mladima i odlascima iz zemlje, rekao da ga je šokirala činjenica da bi većina mladih ljudi u našoj zemlji, kako kaže, “pakovala kofere i napustila”. Donosimo dio razgovora.

Međunarodni Monetarni Fond je, nakon revizije stand by aranžmana s Bosnom i Hercegovinom, snizio prognozu ekonomskog rasta naše zemlje. Crvena zastavica je podignuta na temu iseljavanja mladih. Bosna i Hercegovina je, nakon Makedonije, zemlja iz koje mladi najviše odlaze.

Viši ekonomista i MMF-ov predstavnik, Ruben Atoyan, je za N1 rekao da politička situacija, korupcija, slabe institucije i slabo tržište rada bukvlano tjeraju mlade iz BiH.

N1: Ekonomisti u Bosni i Hercegovini su zabrinuti zbog visokog nivoa emigracije, zaključeno je to nakon što je MMF snizio prognozu ekonomskog rasta zemlje s 3,5 na 3,2 posto za 2018. godinu. Emigracija je najveća među mladom populacijom. Šta se može poduzeti i da li je cijeli ovaj proces provođenja reformi neefikasan, a ne efikasan u mjeri u kojoj bi trebao biti?

Atoyan: Ovo je još jedan problem koji je prepreka razvoju privatnog sektora i razvoja ekonomskog modela visokog nivoa. Ono što primjećujemo u regionu jeste da je od 1990.-tih godina oko 20% populacije napustilo zemlju. I ako pogledate najveće mane toga, napustili su mladi ljudi, kao što ste i sami rekli, i oni najobrazovaniji. Ova pojava stvara manjak u ljudskim resursima zemlje i ugrožava budućnost ekonomskog rasta. Kada smo analizirali ove probleme s kolegama u Fondu, primijetili smo, i što je zanimljivo, jeste da su za obučene ljude, najveći faktor koji ih gura iz zemlje, slabe domaće institucije. To znači da ljudi migriraju iz zemalja sa slabim institucijama u zemlje s jakim institucijama. I nije razlika u platama, nije činjenica da se može više zaraditi u zemljama zapadne Europe, nego su razlozi upravo institucije kod kuće, dakle vlada, efektivnost budžetskog trošenja, mogućnost otvaranja i rada kompanija koje su najslabije tačke. Postoji sistem pokroviteljstva u javni sektor, privatni sektor je ionako slab, nemaju priliku da nađu dobro plaćene poslove kući, i tako odluče da napuste zemlju.

To me zapravo podsjeća na vrijeme koje sam proveo u BiH.

N1: Upravo tako, proveli ste neko vrijeme u BiH kao predstavnik MMF-a. Šta su po Vašem mišljenju najslabije stvari kad je u pitanju imigracija.

Atoyan: Dopustite mi da Vam ispričam primjer iz ličnog iskustva. Susreo sam se sa studentima na jednom od fakulteta univerziteta u Sarajevu, prezentirao sam grafikone, neke trendove na polju ekonomije za područje BiH i regiona. Moram priznati da ti trendovi nisu bili dobri. Ono što smo vidjeli jeste visoka stopa nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih koju ste spomenuli. Važno je napomenuti da se ti trendovi nisu promijenili tokom velikog ekonomskog rasta u regionu, prije svjetske ekonomske krize. Pošto sam ekonomista, morao sam pitati studente u učionici koje su pouke izvukli iz toga. Naravno, očekivao sam da će reći da trebamo reforme, reforme institucija, stvoriti prilike za zaposlenje u državi. Odgovori su me šokirali. Jedna mlada djevojka iz publike se javila i rekla: pouka koju sam izvukla iz toga jeste da ovdje nema nade, moram se spakovati i napustiti državu. Ovo je upravo ono što država sebi ne smije dopustiti. Najmudriji, najpametniji, najobrazovaniji ljudi moraju vidjeti priliku u svojoj državi, moraju imati mogućnost da se zaposle. I zato su bitne strukturne reforme, koje sam spomenuo ranije, a koje se orijentiraju ka većem razvoju privatnog sektora, boljem razvoju privatnog sektora, jeftinijem i poslovno prijateljskom okruženju za njih. Reforme koje će im omogućiti priliku u državi i dati im razlog da ostanu.

N1: Većina mladih ljudi u Bosni i Hercegovini bi prvom prilikom napustila BiH, zbog šanse za boljim obrazovanjem i zaposlenjem. Zar ovakvo nešto ne bi trebalo biti prioritet, kao na primjer reforma obrazovnog sistema?

Atoyan: Apsolutno. Reforma obrazovanja je još jedna vrsta reforme koja je bitna za razvoj privatnog sektora. Morate stvarati mlade kadrove koji spremni za poslovno tržište s univerzitetima, i s vještinama koje će im pomoći u različitim sektorima ekonomije. Obrazovni sistem u zemljama Zapadnog Balkana je vrlo zastario. Nije dobro prilagođen zahtjevima trenutnog ekonomskog tržišta. Investicija u obrazovanje je zasigurno reforma koju preporučujemo zakonodavcima u regionu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.