Objekat trgovačkog centra Merkur od jutros je ponovno otvoren. Četrdesetak radnika i predstečajni upravitelj došli su na posao. Niko od njih nije bio spreman za izjave.
U kompaniji “Intermerkur Nova” koja je u vlasništvu “Merkura” ranije su saopštili kako neće moći na vrijeme ispuniti obaveze prema svojim dobavljačima. Radi se o 250 bh. dobavljača koji upozoravaju kako bi se u BiH mogla ponoviti afera Tuš. Nisu željeli govoriti do odluke predstečajnog upravitelja.
vezana vijest
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozorili su kako slovenski vlasnici priželjkuju proglašenje stečaja, čime bh. dobavljači ne bi mogli naplatiti svoja milionska potraživanja. Iz istog razloga iz Udruženja poslodavaca zatražili su i zamrzavanje imovine kompanije Tuš sve dok se do kraja ne istraže dugovanja od 22 miliona maraka.
“Mi smo uputili dopis svim institucijama od Predsjedništva preko vlada entiteta sa zahtjevom da se hitno sjedne i pokuša pronaći način za postojeću situaciju kako za Tuš, tako i za ovu novu aferu, posebno kada su u pitanju trgovačke kompanije”, kaže Safudin Čengić iz Udruženja poslodavaca.
“Tuš” nije prva kompanija koja je oštetila bh. privrednike. Još se sjećamo miliona maraka izvučenih na sarajevskoj zaobilaznici, SCT-a, Slovenija cesta, CPM BiH i puta Doboj Banja Luka, stare devizne štednje, berzanskog mešetarenje, miliona koji su otišli putem privatizacijskih fondova ali propasti firma Hekom i Kapis.
“Mi smatramo da bi promjenom zakonske regulative trebali dovesti do toga da onaj koji osniva firmu, ugovora poslove u BiH, mora pored privrednog subjekta unutar BiH garantirati i svojom imovinom u drugim državama”, kategoričan je Čengić.
U Bosni i Hercegovini posluje 580 preduzeća koja su u potpunom ili djelimičnom slovenskom vlasništvu. Nakon rata u BiH uložili su 580 miliona eura i otvorili 15.000 radnih mjesta, no veliki broj firmi je i zatvoren uz ogromna dugovanja. Slovenčka ambasada do sada se nije oglašavala u vezi Tuša i sličnih afera.
“Treba prvo vidjeti o čemu je riječ, ako je krivično djelo u pitanju to će istražni organi utvrditi. Nama je bitno da u međuvremenu pokušamo uspostaviti kontakt sa tim firmama u privatnom vlasništvu i, da pokušamo riješiti taj problem”, tvrdi Gregor Presker iz slovenačke ambasade.
No rješenja su izostala barem za ranije pobrojane firme. Treba ipak podsjetiti da je primjerice za registraciju firme u Federaciji potreban osnivački kapital od svega 2.000 maraka, u Republici Srpskoj tek jedna marka što otvara mogućnost i stranim kompanijama za malverzacije, ili kako su poručili poslodavci – država je dopustila.
