Raditi četiri dana, a dobiti plaću za pet radnih dana? Zvuči predobro da bi bilo istinito, no čini se da velik broj kompanija iz cijeloga svijeta koje su skratile radnu sedmicu bilježi puno veću produktivnost radnika, zaposlenici su motiviraniji te je zamijećen manji sindrom izgaranja na poslu.

“Takav način rada puno je pozitivniji kada je zdravlje posrijedi, učinak radnika je veći, a radi se samo o tome da nema radnog ‘ludila’ na poslu”, kazao je utemeljitelj kompanije Planio iz Berlina čijih je deset zaposlenika početkom godine prešlo na četverodnevnu radnu sedmicu.

Uprava osiguravateljske kompanije Perpetual Guardian iz Novog Zelanda također kaže da je primjetila smanjenu razinu stresa među zaposlenicima, ali i njihov pojačani angažman na poslu nakon što je početkom godine isprobala četverodnevnu radnu sedmicu.

Čak i u Japanu vlada potiče kompanije da radnicima omoguće ostanak kod kuće ponedjeljkom ujutro, premda su svi ostali prijedlozi kojima se u toj radoholičarskoj zemlji zaposlenike pokušalo uvjeriti da “malo posustanu” kada je o poslu riječ, imali loš ishod.

Britanska udruga sindikata (TUC) tvrtke u cijeloj državi potiču na prijelaz na četverodnevni radnu sedmicu do kraja stoljeća, što podupiru laburisti.

U TUC-u smatraju da je kraći tjedan dobar način da radnici iskoriste prednosti novih tehnologija.

“Ovakav način rada smanjio bi stres ‘žongliranja’ između posla i obitelji te bi mogao pozitivno utjecati na ravnopravnost među spolovima. Kompanije koje su isprobale četverodnevnu radnu sedmicu kažu da je produktivnost radnika porasla, ali i dobro raspoloženje i zdravlje zaposlenika”, kaže jedna od voditeljica TUC-a Kate Bell.

Preopterećenost

Lucie Greene, stručnjakinja u konsultantskoj tvrtki J. Walter Thompson govori o da ljudi sve češće zaziru od preopterećenosti i previše sati provedenih na poslu.

“Ljudima je previše 24-satnog digitalnog načina života. Shvaćaju da im mentalno zdravlje pati zbog toga što su u današnjem virtualnom svijetu konstantno ‘u vezi’ s poslom”, kaže Greene.

Nedavna anketa u kojoj je sudjelovalo 3.000 zaposlenika iz osam država, među kojima su bile SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka, pokazala je da je gotovo polovica sudionika smatrala kako je u stanju bez većih poteškoća svoj posao dovršiti u samo pet sati, ali tako da ih se ne prekida tokom obavljanja radnih zadataka.

Stvarnost je drukčija. Većina ih ima 40-satni radni tjedan, a SAD po broju prekovremenih sati provedenih na poslu prednjači.

“Ljudima je tehnologija neprestano nadohvat ruke i, zapravo, stalno možete raditi, na poslu i kod kuće. Ljudi zbog toga jednostavno'puknu'”, kazao je izvršni direktor kompanije Future Workplace, koja je provela istraživanje, Dan Schawbel.

Programer Schulz-Hofen (36) je kazao da je na vlastitoj koži želio isprobati četverodnevnu radnu sedmicu, pošto je shvatio da mora usporiti.

“Moram reći da sam u četiri dana uspio obaviti istu količinu posla kao u pet dana. No kad radite pet dana, svjesni ste toga da imate više vremena, pa s nekim malo duže porazgovarate, popijete kafu, pravite češće prekide. Shvatio sam da u četiri dana moram biti fokusiraniji i brži ako želim imati slobodan petak. A želio sam ga”, ispripovijedao je.

S kolegama je razgovarao o raznim opcijama četverodnevne radne sedmice od ponedjeljka do četvrtka. Zaposlenici su odbacili zamisao o fleksibilnom radnom vremenu jer bi oni zamrsili administrativne poslove, a ni petodnevni radni tjedan s manjim brojem sati nije im odgovarao.

“Nakon dogovora o neradnom petku, ostavili smo snimljenu poruku u kojoj smo klijentima objasnili zašto je ured prazan. Ugodno ih je iznenadila njihova reakcija. Velika većina nije imala ništa protiv. Osim što su bili ljubomorni”, kaže uz smijeh Schulz-Hofen.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram UŽIVO na ovom linku.