Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna snažno porasle, dosegnuvši najviše razine od studenoga prošle godine, jer se članice OPEC-a pridržavaju dogovora o smanjenju proizvodnje i jer je Saudijska Arabija najavila i daljnje rezove.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 6,8 posto, na 66,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,5 posto, na 55,60 dolara.

Skok cijena nafte na najviše razine od lanjskog studenoga zahvaljuje se podacima koji pokazuju da se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora u o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.

Uz to, vodeća članica OPEC-a Saudijska Arabija najavila je da će u ožujku smanjiti proizvodnju za daljnjih pola milijuna barela dnevno, više nego što je dogovoreno.

Dodatnu potporu cijenama pružilo je zatvaranje dijela saudijskog polja Safanija, najvećeg naftnog polja na moru s proizvodnim kapacitetom nešto većim od milijun barela dnevno.

Prema navodima Reutersa, dio polja zatvoren je prije otprilike dva tjedna i trenutno nije jasno kada će ponovo proraditi punim kapacitetom, prenosi SEEbiz.

Američke sankcije Venezueli i Iranu također ograničavaju ponudu nafte na svjetskim tržištima, a u takvom okruženju analitičari investicijske Bank of America Merrill Lynch procjenjuju da bi OPEC u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju na tržište mogao plasirati 2,5 milijuna barela nafte dnevno manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podršku cijenama pružaju i vijesti o napretku trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, nakon lanjskog carinskog rata koji je poremetio svjetske trgovinske tokove i izazvao usporavanje rasta globalnog gospodarstva.

Ako se uskoro postigne dogovor između Washingtona i Pekinga o trgovinskim pitanjima, rast dvaju najvećih gospodarstava mogao bi se, nadaju se ulagači, stabilizirati, što bi utjecalo i na potražnju za energentima.

Naime, već se dulje vrijeme usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, posebice kineskog i eurozone, pa se ulagači plaše slabljenja potražnje za sirovinama, među ostalim, i naftom.

Zbog toga će i u idućem razdoblju podaci o kretanjima u najvećim svjetskim gospodarstvima najviše utjecati na cijene nafte, kao i podaci o kretanju proizvodnje ‘crnog zlata’ u članicama OPEC-a, ali i u SAD-u.

Tako je tvrtka Baker Hughes u petak objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u porastao treći put u posljednja četiri tjedna.

Broj aktivnih postrojenja povećan je prošloga tjedna za njih 3, na ukupno 857. To je manji broj u odnosu na početak godine, ali znatno veći nego prije godinu dana, kada je bilo aktivno oko 790 postrojenja.

Proizvodnja sirove nafte u SAD-u dosegnula je početkom godine rekordnih 11,9 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

Zbog toga, ali i zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako se nastavi rast cijena nafte, te planove bi mogli i odgoditi.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.