Pomoć u formiranju "malog Šengena" obećale su i Sjedinjene Američke Države, a ekonomisti u regionu su oduševljeni i govore o milijardama eura uštede, ukoliko inicijativa zaživi. Ipak, da bi zaživio slobodan protok ljudi, robe i kapitala na Zapadnom Balkanu, biće neophodno najprije preskočiti političke prepreke.
Zamislite jedinstveno tržište od 18 miliona ljudi, bez ovakvih slika i bez gubljenja vremena i novca? Profesor finansija iz Sarajeva Sanel Halilbegović izračunao je kolika bi u slučaju uspostavljanja “malog Šengena” bila ušteda na nivou cijelog regiona, u toku jedne godine.
“Koliko košta u novcu, a ne u satima? Došao sam do brojke od 3,2 milijarde eura. Toliko koštaju dormantni kamioni sa vozačima koji čekaju i ništa ne rade. To su stravični gubici”, kaže Halilović.
Na Strateškom dijalogu u Ženevi u petak, “mali Šengen” dobio je vjetar u leđa – podršku Sjedinjenih Američkih Država.
“To je demonstracija regionalnih lidera da su spremni da preuzmu sudbinu u svoje ruke. Arhitektura te inicijative je otvorena. Prostor postoji i za pridruživanje Crne Gore, Bosne i Hercegovine i za Kosovo”, kazao je Matthew Palmer.
Diplomata Zoran Milivojević se slaže da, dok Evropska unija ne odluči želi li nove članice, zemlje regiona moraju da traže privremena rješenja, kao što je carinska unija.
“Ona ne bi smjela da bude zamjena. Mislim da cilj zemalja Zapadnog Balkana ostaje punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Ali, objektivno u ovim sada okolnostima, to nije zamjena ali jeste kompenzacija”, kaže Milivojević.
Međutim, politikolog Marko Dašić upozorava da su zemlje Evropske unije 10 godina razrađivale kako će fukcionisati šengenski prostor bez granica, prije nego što su ideju sprovele u djelo.
“Sintagma ‘mali Šengen’ bi nas navela na pogrešan trag. Znate, šengenski sporazum, zaključen sredinom osamdesetih, a sproveden sredinom devedesetih, se odnosi na slobodan protok ljudi! Kapital, usluge, nisu predmet šengenskog sporazuma, već predmet pregovora sa Evropskom unijom u poglavljima od 1 do 4”, kaže Dašić.
Drugim riječima, da bi se postigao samo jedan od ciljeva proklamovanih na samitu u Novom Sadu – protok ljudi bez granica – potrebno je i vrijeme i usklađivanje rada svih policija u regionu. I tu se vraćamo na politički teren. Da li bi Beograd uhapsio svakog koga traži, na primjer, Priština i obratno?
“Ako spustimo analizu na politički teren internacionalizovanih pitanja, a tu mislim da spor Beograda i Prištine – nema sumnje da bez uspjeha tog dijaloga ili bar napretka, nema ni realizacije ideja kakva je ‘mali Šengen'”, naglašava Dašić.
Realizaciju inicijative za zajedničko tržište dodatno komplikuje blokada institucija u Bosni i Hercegovini, ali i činjenica da je u Albaniji poslije lokalnih izbora, legitimitet vlade Edija Rame poljuljan.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
