Njemačka automobilska industrija, nekada "poslodavac iz snova", sve je manje privlačna tamošnjim radnicima.
Naime, slabija potražnja za automobilima, strože emisije ispušnih plinova i ulaganja u razvoj električnih automobila stavili su taj – donedavno moćni industrijski sektor – pod veliki pritisak što rezultira otpuštanjima i nižim plaćama zbog smanjenja radnih sati, piše Poslovni.hr.
Prema procjenama udruge njemačkih proizvođača automobila VDA, u idućih 10 godina sektor proizvodnje automobilskih guma otpustit će desetinu od ukupno 830.000 radnika.
No, dio stručnjaka i političara smatra kako će broj otpuštenih na kraju biti i veći jer sastavljanje električnih automobila zahtijeva manje radnika od proizvodnje vozila s motorom na unutarnje sagorijevanje. K tome, jednostavniji radni zadaci se prepuštaju robotima, a kompanije i sele proizvodnju van njemačkih granica.
Njemačkim gradovima ipak se neće dogoditi drastična situacija iz Detroita tijekom 70-ih kada su odlazak tvornica, jeftiniji uvoz auta i više cijene goriva izbrisali desetke tisuća radnih mjesta.
Međutim, opasnost sve više raste, kazali su Reutersu predstavnici proizvođača automobila, lokalni političari i sindikalni predstavnici. Različite tvrtke odlučuju se za različite pristupe. U Michelinovoj tvornici radnici pokušavaju izbjeći prisilna otpuštanja. S druge strane, u obližnjoj Boschovoj tvornici radnici su pristali na snižavanje plaća od 10 posto od travnja te smanjenje radnih sati. U zamjenu je uprava obećala da neće biti otpuštanja do 2026. godine.
Prijetnja rastuće nezaposlenosti u središtima autoindustrije u južnim njemačkim pokrajinama Bavarskoj i Baden-Württembergu ima ozbiljne posljedice na cijelo gospodarstvo u kojoj proizvodnja automobila sudjeluje s pet posto u ukupnoj industrijskoj proizvodnji. K tome, autoindustrija važan je dio i njemačkog nacionalnog identiteta.
Kako bi pomogli radnicima na koje se odražavaju problemi automobilske industrije, lokalni političari, poslodavci i sindikalisti pozvali su vladu na proširivanje programa zapošljavanja s državnim potporama, poznatiji kao Kurzarbeit, piše Poslovni.hr.
Ovisno o dogovoru između poslodavca i radničkog vijeća, radnici mogu raditi kraće vrijeme ili čak ostati doma, a vlada pokriva dvije trećine njihove izgubljene zarade. Sindikati, poslodavci i lokalne vlasti traže od Berlina da se vladine isplate produže na dvije godine, umjesto sadašnjih godinu dana.
K tome, traže i da se iz državnog proračuna pokriju troškovi prekvalifikacije radnika koji bi radili na proizvodnji električnih automobila. Kako sada stvari stoje, vrlo je vjerojatno da će vlada kancelarke Angele Merkel uslišati njihove molbe. Očekuje se da će kabinet idućeg mjeseca odobriti fleksibilnija pravila za program Kurzarbeit.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
