Na evropskim su berzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica oštro pale, zaronivši na najniže razine u sedam mjeseci, jer ulagači strahuju od posljedica slabljenja kineske privrede i sloma tamošnjeg tržišta kapitala.
FTSEurofirst indeks 300 vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 3,6 posto, na novu najnižu razinu od siječnja. Prošle sedmice taj indeks potonuo 6,6 posto, što je bio njegov najveći pad od augusta 2011. godine. Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 2,5 i 3 posto, što je posljedica nastavka oštrog pada cijena kineskih dionica.
Unatoč najavi kineskih vlasti da će uvesti nove mjere za stabilizaciju tržišta, jutros su cijene dionica u Šangaju potonule daljnjih 8 posto, nakon što su se već prošloga tjedna strmoglavile više od 11 posto.
Ulagači su se nadali da će kineska cenrtalna banka tokom vikenda smanjiti stopu izdvajanja obavezne rezerve banaka kako bi se povećala likvidnost na finansijskim tržištima. No, to nije učinjeno, a vlasti su poručile da će omogućiti državnom penzionom fondu ulaganje u dionice, što očigledno nije umirilo ulagače.
Strah za cjelokupnu svjetsku privredu
Zbog toga je, među ostalim, južnoafrički rand skliznuo na najniži nivo u 14 godina, malezijski ringit u 17 godina, dok je kurs turske lire najniži u historiji. “Kina bi mogla biti prisiljena na daljnju devalvaciju juana, ako se nastavi slabljenje njene privrede, pa se tržišta dionica moraju nositi s time da bi slabiji juan mogao ojačati negativan utjecaj sporog rasta Kine”, kaže Eiji Kinouchi, analitičar u tvrtki Daiwa Securities.
Ulagači se plaše da će slabljenje Kine i valutni rat izazvati usporavanje rasta cjelokupne svjetske privrede. Tržišta u razvoju, od kojih mnoga ovise o izvozu sirovina, posebno su na udaru jer je slabljenje Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo pad cijena sirovina na najniže razine u najmanje šest godina.
Tako je jutros cijena bakra, koja predstavlja svojevrsni barometar potražnje u svijetu, pala na 4.950 dolara po toni, najniži nivo u šest i pol godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, po prvi put od svjetske finansijske krize 2009., zaronila ispod 40 dolara po barelu.
“Bilo bi lako za ovaj pad tržišta uprti prstom u usporavanje kineskog rasta, pad cijena nafte i valutni rat tržišta u razvoju. Međutim, značajniji su čimbenici dezinflacija i deflacija, zaoštravanje globalnih monetarnih uvjeta i pad profita na tržištima u razvoju”, kaže Sean Darby, strateg u tvrtki Jeffries.
Tržištima ne pomaže ni jutrošnji pad američkih terminskih indeksa za više od 2,5 posto. To znači da bi i na Wall Streetu poslijepodne cijene dionica mogle dodatno pasti, nakon što su prošloga tjedna potonule oko 6 posto, što je bio njihov najveći tjedni pad u gotovo četiri godine.
