Srbija bi do kraja godine trebalo da dobije i prvi vjetropark, u okolini Kule. Energija iz vjetra je posljednjih nedjelja u centru pažnje, prije svega zbog afere prisluškivanje, ali i zbog toga što je premijer Aleksandar Vučić građanima poručio da će zbog uvođenja obnovljivih izvora energije, struja biti još skuplja.
Lađe sa vjetrogeneratorima za prvi vjetropark u Srbiji prošle su kroz Beograd. Vjetroelektrana snage 10 megavata kompanije MK Fintel Wind, trebalo bi da počne da radi do kraja godine.
VEZANa VIJEST
Svaka peta sijalica u Srbiji trenutno se snabdjeva iz nekog od obnovljivih izvora energije, međutim, nijedna iz vjetroparkova. Investitora za vjetroparkove ima, ali nijedan projekat još nije realizovan. Stručnjaci kažu da bez vjetroparkova Srbija teško da može da dostigne cilj, da do 2020., 27 posto energije bude iz nekog od obnovljivih izvora.
Manje vjetroparkove kompanije mogu same da finansiraju. No, za ambicioznije projekte, neophodan je novac finansijskih institucija. Za njega da država investitorima ponudi ugovor o otkupu električne energije, takozvani PiPiEj, što se trenutno još čeka.
“Očekujem da ćemo do kraja oktobra sva ta pitanja dodatno usaglasiti. Duboko vjerujemo da je ovaj model sada ‘bankabilan’ i da će investitori moći da dobiju finansiranje od međunarodnih finansijskih institucija”, kaže Aleksandar Antić, srbijanski ministar energetike.
Kilovat sat ovako proizvedene struje otkupljivat će se po 9,2 eurocenta. Procjenjuje se da bi struja, ako bi se sve planirane investicije ostvarile, poskupjela 3 do 5 posto, dakle ne duplo kao što je Vučić nedavno rekao.
U vjetroelektranama Hrvatska je prošle godine proizvela 339 megavata struje, odnosno oko 12 procenata potrošnje domaćinstava. Cijena proizvodnje je oko devet centi po kilovat satu, a očekuje se da će pasti na oko 6,5 eurocenti.
U Rumuniji je proizvedeno 2.954 megavata, a proizvođačka cijena je na tržištu između 5,5 i 11 eurocenti po kilovatu.
Zbog čega bismo plaćali struju i malo skuplje.
“Kada nema uglja ili kada nema dovoljno vode za hidrocentrale možemo se osloniti na solarnu, vjetorenergiju. Imate nekoliko izvora energije i vi ste sigurni da će uvijek neke energije u nekoj količini biti”, kaže Filip Kanački iz kompanije Netinvest.
Rezerve ugllja u Srbiji će biti iscrpljene u narednih pola vijeka. Također, kako ga bude bilo manje bit će sve skuplji. Uz to, koliko god struja iz obnovljivih izvora da košta, to je daleko jeftinije od interventnog uvoza, kad je u zemlji ponestane.
