U Kongresnom centru hotela Grand na Kopaoniku, jučer je počeo 23. Kopaonik biznis forum koji je okupio rekordnih 850 učesnika. Na jednom od održanih panela pod nazivom, "Regionalna saradnja i unaprjeđenje konkurentnosti", istaknuto je da regionalna saradnja važna za napredak svih zemalja zapadnog Balkana, jer imaju zajedničke probleme, a ujedno sam
Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS), Marko Čadež, rekao je da nastavak strukturnih reformi, borba protiv korupcije i drugi izazovi koji predstoje, nisu samo problemi Srbije i neće ih rješavati svaka zemlja samo na nacionalnom nivou, već je neophodno da se to učini u saradnji sa regionom. Čadež je istakao da su privredne komore u okviru Berlinskog procesa, pokrenule inicijativu i osnovale Komorski investicioni forum u koji su uključene sve privredne komore regiona, pa i članice EU, Hrvatska i Slovenija. “Imamo zajedničke neprijatelje, a to su loša konkurentnost naših kompanija, visoka stopa nezaposlenosti i još uvijek neizgrađeni poslovni ambijent koji bi omogućio privredi da se više razvija”, objasnio je Čadež. On je posebno ukazao na zajednički problem visoke stope nezaposlenosti, koja u prosjeku u regionu iznosi oko 22 posto, a ponajviše nezaposlenosti mladih, čiji udio nezaposlenih je čak 42 posto, navodi se u saopštenju.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju, Goran Svilanović, podvukao je da je teško precijeniti značaj regionalne saradnje. On je naglasio da je nedavni skup EBRD-a u Londonu pokazao da je evropski biznis sve manje zainteresovan za pojedinačni pristup našim ekonomijama, a sve više za region sa ukupnim potencijalom koji nudimo. Također je podsjetio da postoji više od tri milijarda eura međusobnih investicija unutar regiona, što je pokazatelj da je biznis nekoliko koraka ispred nivoa saradnje vlada u regionu.
Predsjednik Privredne komore Makedonije, Branko Azeski, ukazao je da je neophodna regionalna saradnja privrede, dodajući da još uvijek postoji mnogo sektora gdje još nije krenula saradnja. S tim u vezi je podsjetio i da ne postoji dovoljna povezanost zemalja, navodeći kao primjer da nema direktne avionske linije između Skoplja i Ljubljane, kao i Skoplja i Tirane, ali i Prištine. “Pričamo da je naš region bure baruta. Neki kažu da to nismo ali da ima puno piromana oko nas. Ta teza već tri decenije opterećuje Balkan, a firme koje su došle da investiraju ostvaruju kod nas pet puta veći profit nego u vlastitim zemljama”, rekao je Azeski.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir Mijušković, istakao je da ga ne čudi što je poslovna zajednica optimističnija od građana regiona po pitanju napretka, jer privrednici znaju kroz šta su prolazili posljednje dvije decenije te da prije svega nije bilo nikakve saradnje među zemljama. Biznis je prema njegovim riječima bio gušen sa svih mogućih adresa. Mijušković je ukazao da je ohrabren pozivom premijera Srbije Aleksandra Vučića da privreda pomogne vladi, dodajući da su komore decenijama pozivale vladu na saradnju, a da to sada čini politika, stoji u dopisu.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banja Luci, Dragan Mikerević, istakao je da je svaka pojedinačna ekonomija na ovim prostorima stvorila neravnoteže koje su na dugi rok neodržive. Te neravnoteže prema njegovim riječima vide se u odnosu privatnog i javnog sektora, ali i potrošnje i investicija te ocijenio da Berlinski proces daje nadu.
Predstavnik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Momir Tošić naglasio je da su komore najjači kohezioni faktor i da bi trebale biti primjer drugima po pitanju regionalne saradnje, navodi se.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
