Više od milion domaćinstava u Srbiji koristi ogrevno drvo za grijanje, ali im je potrebno dvostruko više drveta da zagriju kuće nego domaćinstvima u razvijenim evropskim zemljama. Nepravilno korištenje ogrevnog drveta koje nije potpuno osušeno, četiri puta više zagađuje vazduh pa ljudi sve češće oboljevaju od plućnih bolesti.

U kampanji od vrata do vrata u Užicu i još tri srbijanske opštine Leskovcu, Bajinoj Bašti i Vlasitincu, njemački GIZ i resorna srbijanska ministarstva pokušavaju da informišu građane o značaju pravilnog korištenja ogrevnog drveta.

Gdje griješe i zbog čega je energetska efikasnost i dalje teško dostižan cilj za Infobiz je govorio šumarski inženjer i učesnik projekta Đorđe Marić.

On je za Infobiz naglasio da je riječ ne samo u lošim navikama i neznanju već da važnu ulogu igra i finansijski aspekt. Ljudi ogrevno drvo kupuju ili iz svojih šuma sijeku na jesen, kada imaju novca i vremena i ne obraćaju pažnju da li je ono dovoljno suho.

Kaže da država ima ključnu ulogu u uvođenju evropskih standarda u oblast energetike i zaštite životne sredine, jer bi morala da subvencioniše nabavljanje aparata za grijanje koji su zastarjeli, kao i izolaciju kuća i stambenih zgrada.

Vjeruje da je biomasa naša najveća šansa kada je riječ o dostizanju cilja da do 2020. godine imamo udio od 27 posto iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji.

Marić podsjeća i da to ne podarzumijeva i nekontroloisanu sječu šuma, a da bi državi moglo da uštedi velike sume koje se daju na fosilna goriva.

Prema njegovim riječima, potrebna je riješenost države da sve usvojene standarde i propise usklađene sa evropskim zakonodavstvom primjeni i ozbiljno se posveti oblasti koja čini više od 40 posto zakonodavstva EU sa kojim treba da se uskladimo, što će koštati više od 10 milijardi eura.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.