Autoput Sarajevo-Beograd: Srbija gradi, BiH politizuje - ispaštaju građani

Priču o autoputu, koja iz ugla BiH gotovo ostaje u domenu fikcije, aktuelizovao je predsjednik Srbije. Gostujući na Javnom servisu, između ostalog, ističe da s partnerima u Sarajevu još nema dogovora u pogledu trase koja bi išla preko Višegrada.

"Nemamo problem s Republikom Srpskom, gradimo do Bijeljine i autoput će ići i do Banja Luke, ali ovo što smo željeli je preko Višegrada. Pa, da li će da ide na Goražde, neka ide na Goražde, neka ide na šta hoće, mora da ide preko Pala, da li će preko Prače ili Rogatice, to je sad pitanje. Ali, nikada neće, upravo zbog toga što kažu da nema isplativosti”, rekao je Vučić.

Forto: Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija

Ova izjava motivisala je državnog resornog ministra na reakciju, koji izričito navodi da trasa budućeg autoputa mora da prolazi kroz Tuzlu i Brčko distrikt.

"To nije stvar emocija, nego racionalnog planiranja u interesu svih građana Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton i Brčko distrikt su mnogoljudne regije sa snažnom industrijskom bazom. Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija. Volimo Višegrad i podržaćemo unapređenje ceste prema tom dijelu Bosne i Hercegovine, koja mora biti infrastrukturno povezana cjelovito i ravnomjerno", rekao je Edin Forto.

Turizam i zadržavanje ljudi

Odluku o gradnji autoputeva, međutim, ne donosi državna nego entitetske vlasti, ističe, delegat u državnom Domu naroda, Nenad Vuković. Fortinu izjavu smatra neopravdanom jer je, za razliku od BiH, Srbija aktivnom i uspješnom dinamikom radova stigla do Bijeljine, ubrzavajući aktivnosti na putu od Čačka prema Užicu, odnosno, graničnom prelazu Kotroman.

“Uz sve to, znamo da je Srbija došla i na granični prijelaz Šepak do BiH trećom putnom komunikacijom, što s naše strane zaslužuje jedno poštovanje. Nama, na istoku BiH, od najveće važnosti je putna komunikacija od Sarajeva preko Pala, do Višegrada i GP Kotroman, bez obzira što znamo da tu nema velikog broja stanovnika i velike privrede, mi možemo da izrazimo svoje razloge, potpuno druge prirode kada je riječ o razvoju turizma, zadržavanje i ostanak ljudi”, kazao je Vuković.

On je i ranije postavljao delegatska pitanja u vezi sa ovim projektom, najavljenim i kao "Autoput mira i prijateljstva". Ne sporeći važnost trase preko Tuzle i Brčkog, smatra da dvije trase ne bi trebalo razdvajati, nego zajedno raditi, bez potrebe za politizacijom. Na značaj povezivanja istočnog dijela, posebno radi konekcije na Koridor Vc upućuje i struka, ali izgradnjom brzog puta.

“Isplatno je ono što je zamišljeno. Da se napravi prsten Beograd-Sarajevo, vrati se u Srbiju drugim pravcem. Krenuti, prije svega, od trase od Brčkog prema Tuzli i nadovezati se na Koridor VC, iz razloga što je milion ljudi u Tuzlanskom bazenu, a šire još više. Dalje, preko Sarajeva, zatvaranjem prstena preko Pala dolinom rijeke Prače, prema Višegradu... To je isplatna trasa, ali ne autoput, nego brza cesta”, rekao je sudski vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević.

Spas za Tuzlu?

Profesor UNTZ Nedim Suljić, kazao je da bi s ekonomskog i privrednog gledišta, taj dio autoputa od Tuzle ka Beogradu bi bio najbolja opcija za čitavu BiH i, ionako, zapostavljenu Tuzlu s privrednog i turističkog aspekta.

"Veze sa Sarajevom i Beogradom bi bile mnogo poboljšane, a došle bi i mnoge druge investicije za razvoj privrede. Drugi dio trase preko Pala i Rogatice i Višegrada prema Vardištu je, realno gledajući, dio teritorije gdje nema puno ni stanovništva niti posebno razvijene privrede“, dodao je.

Međutim, svemu ovome prethodi usklađivanje prostornih planova koji su na nivou entiteta, budući da posljednji datira iz 1981., odnosno, vremena bivše Jugoslavije. Međutim, politika kao i obično u vezi s važnim pitanima, isključuje struku.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad