Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer bi poremećaji u nabavnim lancima mogli negativno utjecati na poslovanje kompanija i jer se očekuje zaoštravanje monetarne politike središnjih banaka.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,9 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Šangaju pale između 0,1 i 0,9 posto. U Južnoj Koreji su, pak, blago porasle.

Većina burzi prati jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, pri čemu su Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli s rekordnih razina.

Na najvećoj svjetskoj burzi indeksi su pali, premda je većina kompanija izvijestila o boljim kvartalnim poslovnim rezultatima nego što se očekivalo.

Dosad je više od 190 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate, pri čemu ih je gotovo 83 posto ostvarilo veće zarade nego što se procjenjivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem kvartalu porasle 37,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su početkom listopada očekivali rast od 29,4 posto.

Međutim, polovna izvješća niza velikih proizvođača, kao što su General Motors, General Eletric, 3M i Boeing, pokazala su da su te kompanije suočene s problemima zbog rasta troškova poslovanja i poremećaja u nabavnim lancima.

Ulagači su oprezni i zbog jačanja inflacijskih pritisaka, što bi moglo navesti središnje banke da počnu zaoštravati monetarnu politiku prije nego što se očekivalo.

Kanadska središnja banka tako je okončala svoj program ‘kvantitativnog popuštanja’ prije nego što se procjenjivalo i signalizirala da bi mogla povećati ključne kamatne stope prije nego što se mislilo, već u travnju iduće godine.

To je izazvalo špekulacije i da bi američka središnja banka mogla krenuti tim putem.

Očekuje se da će Fed već na sjednici idućega tjedna objaviti da počinje smanjivati iznos namijenjen kupnji obveznica, a idućeg godine mogao bi povećati ključne kamatne stope, prvi put nakon dvije godine i izbijanja koronakrize.

Većina analitičara smatra da će Fed početi povećavati kamate u drugoj polovici iduće godine i da bi ih mogao povećati u dva navrata.

Dolar stagnira, cijene nafte pale

A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 93,92 boda, kao i jučer u ovo doba.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 114,05 na 113,75 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1605 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1600 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale, nakon jučer objavljenih podataka o snažnijem nego što se očekivalo rastu zaliha u SAD-u prošloga tjedna.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 1,8 posto, na 83,07 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,7 posto, na 81,25 dolara.