Kriza, recesija, depresija... Ekonomski stručnjaci daju različite prognoze ekonomijama regije. No, sigurno je da je bh. ekonomija u najlošijem položaju sa padom bruto društvenog proizvoda od oko pet odsto koji je ocjenjen kao rekordan. Bosanci i Hercegovci, i u ovoj godini, najviše strahuju od neizvjesnosti sa koronavirusom i od ekonomskog kolapsa.

Jutro na sarajevskoj pijaci… Osim bogate ponude, više ništa nije isto. Nema uobičajene gužve, a i kese su sve praznije. Jagoda iz Visokog prodaje vlastite proizvode, a cijene su zato ostale iste.

“Ljudi nemaju para dovoljno. Kriza je. Ljudi su ostali bez posla. Moje dijete je ostalo bez posla i evo, sada moram malo više ja da radim da bi djeci omogućila za prehranu i ostalo”, kazala nam je Jagoda Omerović, Donje Moštre.

Dobro poznato lice pijace na Markalama. Za njegovo povrće znaju svi, ali rijetki su u prošloj godini kupovali proizvod više.

“Očekujem da će biti bolje, ali se ne bi reklo po kupovnoj moći kupaca. Vidim po mušterijama da je velika besparica, a ljudi su počeli čak i na veresiju uzimati. Poznajem te mušterije i normalno da im dam proizvode tako jer ljudi su pošteni, ljudi vraćaju”, ispričao nam je Džihad Hadžić, Sarajevo.

N1: Znamo svi kakva je gužva na pijacama, gotovo je prazno, nije li to tužno?

“Apsolutno. Evo vidite ja sam kupila jednu salatu, 0,80 feninga – meni taman. Imam i ribu, moramo gledati i šta jedemo, moramo se boriti da jedemo koliko-toliko zdravo. Mada više nema ni toga. Neka nam je Bog svima na pomoći. Apsolutno ništa ne valja”, rekla nam je jedna gospođa.

Pandemija je promijenila sve. Usporila ekonomije i izazvala haos na berzama. Nakon pojave vakcine ekonomski stručnjaci nadaju se postepenoj stabilizaciji tržišta, a ovom u dijelu Balkana sve će zavisiti i od oporavka vodećih EU ekonomija. Svjetski ekonomski kolaps posebno se odrazio na slabije ekonomije. Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Odluke i mjere donosile su se sporo i politički. Strani kreditori bili su jedini spas, a posljednji aranžman sa MMF-om nije dogovoren. Da li je konačnica sporenje oko državnog zakona o gasu.

“Zakon o električnoj energiji i gasu – zajedno, to su ta dva zakona, ali nije to jedino neslaganje, čak je i mnogo veće slaganje nego neka druga pitanja koja postoje između Međunarodnog monetarnog fona i Vlade Republike Srpske. Lično očekujem veći stepen fleksibilnosti Međunarodnog monetarnog fonda u prvom kvartalu 2021. godine za kada mislim da je realno da se postigne dogovor oko ovog aranžmana”, izjavio je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH (SNSD).

“Nažalost mi propuštamo te šanse sa Međunarodnim monetarnim fondom – i to je naš problem. Mi ta sredstva možemo efektivno iskoristiti kako bi unaprijedili našu ekonomiju – npr. uradili digitalnu transformaciju ili izvršili reformu fiskalnog okvira i još niz reformi koje se odgađaju. To se propušta nekoliko godina, a ja očekujem da bi se vjerovatno najveći dio tih sredstava sada koristio u tekuću budžetsku potrošnju i kupovinu socijalnog mira”, istakao je Admir Čavalić, profesor ekonomije, Univerzitet u Tuzli.

Više od 11 milijardi maraka izvezeno je iz Bosne i Hercegovine za 11 mjeseci 2019. godine. Za isti period 2020. ukupan izvoz smanjio se za više od milijardu.