U spoljno trgovinskoj razmjeni privrednici su pomjerili granicu postavljenu u godini prije pandemije, to je glavni dokaz da se bh. privreda oporavlja. Posla bi bilo više da nema administrativnih prepreka kažu privrednici, a debakl bi mogao da uslijedi, ukoliko se BiH ne bude integrisala u regionalno tržište.

Otežan promet sa Kinom tokom pandemije, proizvođači namještaja u BiH iskoristili su za izvoz namještaja u EU. To je dovelo do povećanja proizvodnje. Neki od njih bilježe rast i prošle i ove godine. Bilo bi posla i više, kažu, da ne postoje prepreke na granicama.

Bolje izvesti gotov proizvod

“Prije neki dan smo imali slučaj da su naše kolege, uposlenici krenuli u Hrvatsku, tražili su pozivno pismo, u pozivnom pismu piše da su krenuli na razgovore, zatim su im tražili radnu dozvolu, nisu imali i vratili su ih. Da se može lakše putovati mi bismo mogli više ugovora potpisati i povećati proizvodnju”, kazao je Suad Ećo, direktor Inside by Eco.

Faktor koji svakako utiče na izvoz namještaja je nedostatak drveta za obradu, posebno bukve.

Mnogo je bolje izvesti gotov proizvod, nego poluproizvod ili sirovinu od drveta, zbog toga proizvođači u BiH apeluju da se smanji izvoz trupaca ili rezane građe, a da im se omoguće veće količine sirovina kako bi proizvodili što više kvalitetnog namještaja za izvoz.

“To je odnos 1:10. Ako imate angažovane ljude koji rade, koliko se plati poreza i doprinosa, ako imate finalni proizvod, normalno da koristite energetiku, koristite prostor i sve proizvode koji na to dolaze. Od jednog kubika koji možda prodate za 300 evra, od tog istog kubika možete napraviti 3.000 evra gotovog proizvoda”, naveo je Ećo.

Rekordna razmjena

Iz BiH u prvih šest mjeseci izvezeno je 6,7 mld KM, a uvezeno je oko 9,8 mld. Rastao je izvoz za 30,5, a uvoz za nešto više od 19%. Povećana je razmjena u metalskoj industriji, tekstilnom sektoru, agroindustriji, prehrambenom sektoru.

“Moram napomenuti da se drvna industrija, tačnije namještaj jako dobro održao u toku pandemije, imali smo povećanje izvoza namještaja od 5% što znači da su naši proizvođači uspjeli održati dogovrene aranžmane u inostranstvu”, kazala je Amila Šehić iz VTK.

Najveću razmjenu BiH i dalje ostvaruje sa zemljama EU. Zatim slijede zemlje CEFT-e, od kojih je najveća razmjena sa Srbijom. Upravo Srbija, Albanija i Makedonija postigli su dogovor o ukidanju graničnih kontrola, bez BiH.

“Egzaktno niko vam ne može reći izgubili smo ovo ili ono. To je jedan proces u koji nema sumnje da će BiH se uključiti, ako se ne uključi onda bi to bio debakl nekakav”, istaknuo je Ahmed Egrlić, predsjednik VTK.

Dobra vijest je da je privreda BiH prestigla rekordnu razmjenu postignutu pred pandemiju. Sa približno 16 milijardi u prvih šest mjeseci 2019. godine, razmjena je porasla na 16,4 milijarde ove godine.