Da li će najavljeni podatkovni centar od 530 miliona eura i 100 MW u Mostaru uzrokovati problem sa strujom u BiH i ugroziti Neretvu?

Gradnja još nije potvrđena, ali već postoje pitanja o energiji, vodi i mogućem korištenju Neretve. Šta ovakav projekat može značiti za Mostar?

Aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT Aida Kapetanović kazala je za N1 da su informacije o projektu do sada uglavnom dolazile iz medija.

„Govorimo o projektu koji je još uvijek u fazi razvoja. Nema javno objavljenih tehničkih detalja niti nekih rokova“, kazala je Kapetanović.

Prema njenim riječima, medijski je objavljeno da američka kompanija AAFS, koju je opisala kao povezanu s Trumpovim saradnicima, želi graditi data centar u blizini Mostara, u okviru šireg paketa koji uključuje Južnu interkonekciju i plinske elektrane.

„Međutim, osim tih izjava u medijima, javnost nema nijedan zvaničan dokument, niti jednu studiju utjecaja na okoliš, niti neki javni ugovor koji bi mogao potvrditi šta se tu zapravo sprema u Mostaru“, naglasila je.

Pitanja poslali Gradu Mostaru, Vladi HNK i Agenciji za vode

Kapetanović kaže da su se Fondaciji obratili građani Mostara i okoline, nakon čega su nadležnim institucijama uputili zahtjeve za pristup informacijama.

Pitanja su poslali Gradu Mostaru, Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona i Agenciji za vodno područje Jadranskog mora.

Od Grada Mostara zatražili su informacije o tome da li je neko tražio urbanističke uslove i saglasnosti za izgradnju takvog projekta te koja bi bila njegova tačna lokacija.

Vladu HNK pitali su da li je Kanton obaviješten o projektu, jesu li upoznata nadležna ministarstva, pokreće li se postupak dodjele koncesija, ko je zainteresovani investitor i šta bi bio predmet eventualne koncesije.

Agenciji za vodno područje Jadranskog mora uputili su pitanja o eventualnim zahtjevima za izdavanje vodnih akata i tome da li je Agencija već izdavala mišljenja ili druge akte koji bi se odnosili na korištenje vode za hlađenje takvog objekta.

„Nažalost, mi još nismo dobili nijedan odgovor“, kazala je Kapetanović, apelirajući na institucije da odgovore i informišu javnost o tome šta se planira u Mostaru.

Koliko bi struje trošio data centar?

Kapetanović je objasnila da data centri nisu klasični IT objekti, već veliki kompleksi sa hiljadama servera koji rade bez prekida i zahtijevaju značajne količine energije za rad i hlađenje.

„Jedan objekat od 100 megavata nije običan IT objekat, nego je teški industrijski i energetski objekat“, kazala je.

Prema njenoj procjeni, data centar takve snage mogao bi godišnje trošiti blizu jednog teravatsata električne energije.

„To je skoro između osam i deset posto ukupne godišnje potrošnje električne energije čitave Bosne i Hercegovine“, rekla je Kapetanović.

Istaknula je da hiljade servera proizvode velike količine toplote, zbog čega su takvim centrima potrebni sistemi za hlađenje koji mogu zahtijevati značajne količine vode i energije.

Šta je s Neretvom?

Upravo je pitanje mogućeg korištenja vode iz Neretve izazvalo posebnu zabrinutost.

Kapetanović je kazala da se u najavama spominjalo korištenje vode iz Neretve za hlađenje centra, ali je istovremeno naglasila da javnosti nisu dostupne informacije koje bi pokazale kako bi sistem hlađenja zaista izgledao.

„Nažalost, zato nemamo odgovore. Najavljeno je korištenje vode iz Neretve za hlađenje data centra i to, ustvari, izaziva veliku zabrinutost“, rekla je.

Prema njenim riječima, ako bi se za hlađenje koristila riječna voda u velikim količinama i potom vraćala zagrijana i tehnološki promijenjena, to bi predstavljalo rizik za ekosistem i biodiverzitet Neretve.

„Trebamo imati te informacije – odakle bi, ustvari, došla ta voda kako bi se hladio taj eventualni data centar“, naglasila je.

Kapetanović smatra da u razmatranje projekta mora biti uključena i stručna javnost, uz objavljivanje što više informacija o njegovim mogućim posljedicama.

„Data centar nije samo jedna zgrada“

Govoreći o iskustvima iz drugih država, Kapetanović je navela da ovakvi centri mogu zahtijevati velika ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu.

„Primjer iz Hrvatske nam pokazuje da data centar nije samo jedna zgrada, nego ogromni, masivni zahvat u kompletnu energetsku mrežu jedne države“, kazala je.

Prema njenoj ocjeni, potrebno je unaprijed utvrditi ko bi snosio troškove prilagođavanja elektroenergetske mreže i eventualne rizike koje bi veliki potrošač mogao donijeti sistemu.

„Rizik je da, ako usmjerimo naše vodne i energetske kapacitete za potrebe hlađenja i napajanja servera, cijenu prilagođavanja energetske mreže i sve rizike nestabilnosti te mreže mogu platiti građani“, upozorila je.

Investicija od pola milijarde eura, ali koliko radnih mjesta?

Jedno od pitanja jeste i kakve bi konkretne koristi od investicije vrijedne oko pola milijarde eura imali Mostar i Bosna i Hercegovina.

Kapetanović je kazala da za sada nema odgovora ni na to pitanje.

„Definitivno investicija od pola milijarde eura zvuči impresivno. Bilo bi jako dobro da to donese neki benefit lokalnoj zajednici“, rekla je.

Pozivajući se na primjere iz svijeta, navela je da za rad ovakvih centara uglavnom nije potreban veliki broj zaposlenih.

„To je između dvadesetak, tridesetak specijalizovanih stručnjaka, inženjera, tehničara. Data centri nisu klasične fabrike koje zapošljavaju stotine ili hiljade radnika“, kazala je.

Zbog toga, dodaje, treba utvrditi bi li projekt mogao doprinijeti razvoju domaće IT industrije, stručnih kadrova i fakulteta ili bi BiH prvenstveno osiguravala energiju, vodu i zemljište.

„Nećemo da damo vodu Neretve, zemljište i potencijalno deset posto struje naslijepo“

Kapetanović kaže da Fondacija namjerava nastaviti tražiti odgovore od institucija, ali i uključivanje građana i stručnjaka u eventualni proces donošenja odluka.

Kao jedan od razloga za zabrinutost navela je posljedice klimatskih promjena, visoke temperature, suše i požare kojima je Hercegovina izložena.

Poručila je da se o ekonomskim koristima projekta mora razgovarati zajedno s njegovim mogućim utjecajem na vodne resurse i elektroenergetsku mrežu.

„Ne smijemo dozvoliti da naša voda, naša zemlja, naša energija postanu jeftina sirovina za tuđi profit“, kazala je.

Kapetanović je poručila da će tražiti transparentnost i uključivanje javnosti u eventualno donošenje odluka.

„Nećemo da damo vodu Neretve i zemljište i potencijalno deset posto struje ove države ovako naslijepo i da to onda bude teret za građane i za našu prirodu“, zaključila je Kapetanović.

Fondacija je pozvala građane, stručnjake, akademsku zajednicu i novinare koji imaju dodatne informacije o projektu da im se obrate.