Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski analitičar rekao je danas da postoji bojaznost i za rast kamatnih stopa, te da će se pogoršati stanje i u tom segmentu. Upozorio je i da može doći vrijeme kada će se profitabilne firme pretvarati u neprofitabilne. 

“Postoje velike razlike između javnog i privatnog sektora. Razlike između kantona, između pojedinih djelatnosti i profesija. I to se ne može razrezati tek tako na određenoj razini. Bilo bi dobro da se u skolopu politike minimalnih plaća stvari postave tako da Vlada može da odredi jednu bazičnu minimalnu plaću koja bi se onda kroz stvoren prostor radnika i poslodavaca korigirala po pojedinim djelatnostima, naravno uzimajući u obzir razlike po kantonima itd”, rekao je Domljan, dodajući da je razlika između KS i SBK jedan na prema pet.

Zaduženja u inozemstvu

Upozorio je da može doći vrijeme kada će se profitabilne firme pretvarati u neprofitabilne.

“Imate situaciju da firme koje na izgled su jako dobre, kao Konzum, i mi mislimo da je daleko bolja nego što jeste, ali njihovi predstavnici nam kažu da će biti zahvaćene dvije trećine njihovih radnika. Pa će se jedna profitabilna firma pretvoriti u neprofitabilnu, jer neće biti u stanju da isplate”, istaknuo je.

Veliki je poreski klin, upozorio je.

“Dakle, ono što radnik donese u svom džepu i što poslodavac izvadi iz svog se uveliko razlikuje zbog poreskog klina, a to znači zbog države. Moramo imati u vidu šta znači plaćanje poreza. Najveći problem je niska produktivnost. Nemamo politike produktivnosti. Kolač koji jedemo je znatno veći od onoga što smo proizveli. Potrošimo više milijardi od onoga što smo stvorili. Nažalost, uspjevamo funkcionirati jer imamo velike ino doznake, koje se kreću od 4 i po do 5 milijardi, a ona razlika se pokriva u zaduživanju u inozemstvu, ali to na dugi rok nije moguće”, istaknuo je profesor Domljan.

I one firme koje bi mogle nešto da isplate, dodao je, ovo će im poremetiti odnose po dohodnim razredima. Nastat će niz problema jer se ishitreno donijela jedna mjera, kazao je, misleći na mjeru o povećanju.

Izlaz vidi u povećanju produktivnosti.

“Moramo povećati stopu rasta, koja od razdoblja od 2000. do 2020. je 2,5 posto. Moramo imati rast između 6 i 7 posto, da bismo imali veći kolač i da bismo ga mogli podijeliti na pravedniji način. Kad je kolač mali, ona je malo i radnicima, i državi, a s druge strane puno je poslodavcima koji daju”, rekao je Domljan.

Poskupljenja nisu odjednom došla

Podsjetio je da je domaća štednja 5 posto dohodka, te upozorio da je to jako malo.

“To bi trebalo da iznosi barem 20 posto, jer je to garancija da će se moći imati investicije”, naveo je.

“Šta je problem? Problem je što nema instrumenata, nema na razini zemlje moneterarne politike, nema politike deviznog kursa. Ima fisikalna politika, a ona je podijeljenja. Na nivou države indirektni porezi: PDV, carine, trošarine, a direktni porezi na razini entiteta, a u slučaju Federacije BiH, i kantona. Kako onda da na zelenu granu, ako nemamo instrumente da to riješimo”, upitao je.

Podsjetio je da javni sektor ima veće plaće od privatnog sektora, te da u javnim kompanijama 30 posto poslovnih rashoda odnosi na plaće, a u privatnom sektoru 13 posto.

“Nisu odjednom poskupljenja, imali smo pandemiju, imali smo krizu 2007. i 2009. i vidjeli smo da je tek 2015. godine BiH počela da izlazi na zelenu gradu”, istaknuo je.

Ima li bojaznost za rast kamatnih stopa, upitali su ga novinari.

“Naravno. Treba imati u vidu realnu kamatnu stopu i stopu inflacije, i mora se u kamatnu stopu ugraditi stopa inflacije da bi se sačuvao kapital o čemu će banke voditi računa. Pogoršat će se stanje i u tom segmentu”, zaključio je Domljan.

Val poskupljenja u BiH doseže vrhunac. Primjećujte li? Pišite nam... pic.twitter.com/6aWjcxtSGx

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) February 8, 2022