Europski parlament u četvrtak je podržao EU strategije kojima se potiče stvaranje europskog tržišta tzv. čistog vodika, vodika dobivenog iz obnovljivih izvora energije, te brzo uvođenje infrastrukture za zeleni vodik.

Europska strategija za integraciju energetskih sustava i Strategija za vodik jamče znatna ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju te prenamjenu postojećih infrastruktura za proizvodnju zelenog vodika.

Strategija u središte stavlja vodik dobiven iz obnovljivih izvora energije, tzv. čisti vodik koji ima najveći potencijal za dekarbonizaciju industrijiskih procesa i gospodarskih sektora.

Dekarbonizacijom bi se smanjila emisija ugljika, a padom cijene energije iz obnovljivih izbora i tehnološkim razvojem, vodik bi se počeo koristiti kao zamjena fosilnih goriva.

Iako vodik trenutačno ima neznatnu ulogu u ukupnoj opskrbi energijom, oko dva posto energije u EU-u, to se dugoročno želi promijeniti na putu postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050.

Dvije strategije je Europska komisija predstavila u srpnju prošle godine, a EU želi postupno ukinuti vodik nastalog iz fosilnih goriva. što je način na koji se sada proizvodi i do 95 posto vodika, što oslobađa 70-100 milijuna tona CO2 godišnje, ističe Europski parlament na svojim internetskim stranicama.

Prema istraživanjima, obnovljivi izvori energije mogli bi biti značajan izvor energije 2050. godine, od čega bi vodik moglo biti zaslužan za 20 posto opskrbe (20-50 posto u prometu i 5-20 posto u industriji).

Strategijom za vodik predviđene su tri faze razvoja u 30 godina. Do 2024. godine planira se dekarbonizacija postojeće proizvodnje vodika, a šest godina kasnije predviđa se kako će vodik postati dio integriranog energetskog sustava te proširivanje upotrebe vodika na nove sektore. U trećoj fazi, od 2030. do 2050. godine, tehnologija proizvodnje vodika bi se trebala široko primjenjivati u svim sektorima.

Cilj Strategije za vodik je, među ostalim, do 2024. godine ugraditi elektrolizatore za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora energije sa snagom od najmanje 6 GW. Do 2030. godine njihova snaga trebala bi postići vrijednost od najmanje 40 GW.

Povjerenica Europske komisije za energetiku Kadri Simson je u raspravi sa zastupnicima o strategijama za vodik i integraciji europskih energetskih sustava, održanoj u ponedjeljak, napomenula da je pred EU-om “mnogo posla”.

„Vodik igra važnu ulogu u svim granama industrije, posebice aviokompanijama i svim vrstama prometa. Naš prioritet je, stoga, proizvodnja čistog vodika, ali svjesni smo i uloge niskougljičnog vodika koji će se koristiti u razdoblju tranzicije“, kazala je.

„Trebat ćemo napraviti reformu tržišta za te energente. Vrlo je bitno investirati i poticati razvoj transportne mreže, kao i razvoj jakih elektrolizatora“, najavila je Simson.

Angelika Niebler je ispred Kluba zastupnika pučana (EPP) istaknula da je “baš sada važno postaviti ciljeve i odrediti put”.

„Moramo već sada krenuti s poticanjem izgradnje infrastrukture za proizvodnju čistog vodika, ali vrlo je važno preurediti i postojeće plinovode u tu svrhu. Ako sada postavimo prave rute, Europa će ostati na vrhu tehnologija u svijetu i pomoću Zelenog plana će izvući našu ekonomiju i društvu“, rekla je Niebler.

Socijaldemokrat Nicolas Gonzalez Casares upozorio je da u proces tranzicije treba uključiti i potrošače.

„Mi ćemo milijune i milijarde novca ulagati u infrastrukturu za buduće generacije i to moramo učiniti na učinkovit način. Potrošači moraju tu igrati veću ulogu. Moramo promijeniti uzorke trošenja energije i moramo ohrabriti potrošače da štede energiju“.

Zastupnik ID-a (Identitet i demokracija) Paolo Borchia poručio je da EU treba početi konkretnije djelovati.

„Zeleni vodik je moguć, ali nemamo spremnu tehnologiju. Nije dovoljno donositi uredbe i govoriti o problemima jer tako nećemo pobijediti izazove okoliša“.

Strategiju su kritizirali Europski konzervativci i reformisti (ECR) i moguće povećanje cijene energije u nekim zemljama unaprijed pripisali ovim strategijama.

„Ova strategija će povećati cijene električne energije i to će otežati industrijama da budu održive, a onda će usporedno doći i val siromaštva“, rekla je Margarita de la Pisa Carrion.

„Važno je da Europska unija pruži svakoj zemlji članici da se prilagodi zacrtanim ciljevima vodeći računa o stupnju razvoja. Moramo podržati poduzeća koja proizvode sivi vodik, ona se žele prenamijeniti i to treba podržati“, dodao je Beata Szydlo.

Manuel Bompard iz Ljevice upozorio je da “vodik ne smije postati kapitalistički Eldorado”.

„Moramo osigurati dobro upravljanje vodikom kako sve ne bi postalo još jedan monopol. Voda i vodik nisu potpuno obnovljivi izvor energije, njima treba dobro gospodariti i zato treba imati demokratsku strukturu za upravljanje ovim resursima“, ocijenio je Bompard.

Euroozastupnici su na ovotjednoj plenarnoj sjednici, uz izvješće o Europskoj strategiji za vodik, usvojili i zasebno izvješće o strategiji za integraciju energetskog sustava sa ciljem ubrzanja dekarbonizacije, osiguravanja ravnoteže mreža, izgradnje međupovezanosti, olakšavanja uvođenja obnovljivih izvora energije, razvoja digitalizacije i proširenja skladištenja i lokalne proizvodnje.

S obzirom na njegova svojstva vodik je dobro gorivo jer njegova uporaba u energetske svrhe ne uzrokuje emisije stakleničkih plinova (voda je jedini nusproizvod procesa), može se upotrebljavati za proizvodnju drugih plinova, kao i tekućih goriva, a postojeća infrastruktura (za prijevoz i skladištenje plina) može se prenamijeniti za vodik, navodi se na portalu Europskog parlamenta.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad