Više od godinu dana prošlo je od najave, pa je Vlada Federacije konačno napravila prvi korak ka povećanju plata. Na hitnoj tematskoj sjednici utvrđen je Nacrt zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija, kao i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Sve to dalje ide u parlamentarnu proceduru, a plan je da sve stupi na snagu do početka iduće godine.

Kako se kuća pravi od temelja, a ne od krova, Vlada je, najprije, utvrdila Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija, koji je ključni uslov za sve druge korake u fiskalnoj reformi, navode predstavnici Vlade.

“Prije svega, cilj je suzbijanje utaje poreza, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije. Ako vi fiskalizujete, vaš komšija koji se bavi biznisom, ne fiskalizuje, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, znači, on vam je nelojalna konkurencija”, rekao je Toni Kraljević, ministar finansija.

Pred poslanicima Predstavničkog doma predloženi zakon trebalo bi da se nađe 27. novembra. Za izmjene Zakona o doprinosima, kao drugoj stavki fiskalne reforme, pratiće se prihodi u budžetu. Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o dopuni zakona o porezu na dohodak, koji će u parlament ići po skraćenom postupku.

“Uvodimo kao neporezivu kategoriju radni učinak na radnika. Usvajanje će nam stvoriti pretpostavke da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika u FBiH, kojom ćemo zaštititi 270.000 radnika u FBiH koji prema podacima imaju primanja manja od 1.000 KM”, kazao je Nermin Nikšić, premijer FBiH.

Pojašnjavaju da će na ovaj način biti stvorene pretpostavke da, zajedno s toplim obrokom i ostalim primanjima, radnici imaju veća primanja od onih planiranih minimalnom platom.

“Ni ovaj put od 1. januara 2025. godine plata neće biti 1.000 KM, ali niti jedan poslodavac neće moći da isplati ispod 1.200 KM i više, zavisi koliko će to tačno biti kad usvojimo izmjene i dopune zakona”, rekao je Vojin Mijatović, ministar razvoja, preduzetništva i obrta.

Međutim, kako je ovo temporalno rješenje, što su i sami donosioci ovih odluka pojasnili, ono neće riješiti suštinske probleme radnika, stava je Admir Čavalić, ekonomista i federalni poslanik SBiH. Odnosno, više će pogodovati radnicima u javnom sektoru.

“Ovo je temporalni zakon i odnosi se na to da se formira novi dio neoporezivog do 200 KM i odnosi se na tzv. radni učinak. Radni učinak definisan je članom 75, Zakonom o radu FBiH, uglavnom se više veže i postoji u javnom, nego privatnom sektoru”, naveo je ekonomista Admir Čavalić.

Čavalić dodaje i da je u kontekstu minimalnih 1.200 KM, važno naglasiti da se to temelji na tri, veoma fluidna, varijabilna uslova koja mogu biti dovedena u pitanje, odnosno, topli obrok, naknadu za prevoz i radni učinak. Pod tačkom 2, člana 75 Zakona o radu, jasno stoji: ukoliko je radni učinak ostvaren.

“Sve navedeno može biti stvar pitanja, sve se može dovesti u pitanje, sve je uslovno, pa čak i taj radni učinak, ako se pogleda Zakon o radu, gdje se isti tretira. Postoji taj momenat, ukoliko nije fiksiran i sve to zavisi od kolektivnih ugovora, kolektivnih pregovaranja”, kazao je  Admir Čavalić, ekonomista.

Set fiskalnih zakona sigurno bi unaprijedio položaj radnika, ali i privrednih subjekata, a uz to bi, kako se navodi, omogućio i finansijsku stabilnost FBiH, koja, koja, za sada, i nije baš stabilna, s obzirom na najave o rebalansu budžeta.

Kad smo kod privremenih rješenja, Vlada Federacije BiH donijela je i uredbu o dodjeli jednokratnoj pomoći penzionerima u ovom bh. entitetu koja neće čekati rebalans budžeta. Za ovu svrhu biće izdvojeno 37 miliona konvertibilnih maraka. 100 KM dobiće korisnici minimalnih penzija, dok će oni koji primaju veće penzije, dobiti 50 KM.