Fitschen: Zapadni model više neće određivati pravila igre u svijetu

Fitschen je rekao da pokušaji razvoja tržišta kapitala zaslužuju snažnu podršku, jer će konkurentnost država u budućnosti u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti da izgrade infrastrukturu potrebnu za uspješno takmičenje na globalnom tržištu.

„Infrastruktura po svojoj prirodi zahtijeva dugoročno finansiranje. Ideja da tržišta kapitala prenose kapital onima koji ga mogu najbolje iskoristiti, a istovremeno investitorima pružaju mogućnosti u skladu s njihovom sposobnošću preuzimanja rizika, izuzetno je važna i zaslužuje veliku podršku“, poručio je Fitschen.

Naglasio je, međutim, da iskustva iz prethodnih decenija pokazuju koliko skupe mogu biti greške.

Od velikog optimizma do finansijskih kriza

Fitschen se vratio na period nakon 1989. godine, kada se promijenio dotadašnji globalni poredak i kada su Sjedinjene Američke Države postale dominantna ekonomska i politička sila.

Zapadni ekonomski model tada je, kako je objasnio, postao svojevrsni standard, dok su zemlje u razvoju ohrabrivane da otvaraju tržišta i privlače kapital iz industrijaliziranog svijeta.

Kapital je počeo snažnije ulaziti na nova tržišta, investitori su očekivali veće prinose, a države i privatni sektor dobili su pristup jeftinijem finansiranju.

„Kada su stvari previše dobre i kada uživamo preveliku slobodu, možemo postati pohlepni i uzeti prevelike zalogaje, što neizbježno dovodi do posljedica. Upravo se to i dogodilo“, rekao je.

Kao jedan od prvih primjera naveo je meksičku krizu 1994. godine, nakon koje je, prema njegovim riječima, postalo jasno da problemi u jednoj državi mogu imati posljedice i na druga tržišta.

Azijska kriza promijenila odnos prema Zapadu

Fitschen je potom govorio o azijskoj finansijskoj krizi 1997. godine, kojoj je, kako je naveo, svjedočio dok je boravio u Singapuru.

Kazao je da je ta kriza za brojne azijske države i njihove građane bila izuzetno teška.

„Otvorili su svoja tržišta za kapital, a onda su isti ti investitori pobjegli. Te zemlje bile su duboko ponižene i razočarane“, rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, upravo je to iskustvo predstavljalo početak značajne geopolitičke promjene u percepciji zemalja u razvoju prema zapadnim silama.

Fitschen je naveo i primjer Indonezije, za koju je rekao da je tokom krize izgubila 25 posto BDP-a.

Poslije tih iskustava, države su počele jačati vlastite kapacitete i stvarati zaštitu od mogućih budućih kriza.

Uspon Kine i nova globalna ravnoteža

Fitschen je kazao da je nakon azijske finansijske krize Kina počela izlaziti na scenu kao kredibilan globalni igrač.

„To je vrijeme kada je Kina stupila na scenu kao kredibilan igrač i kao zemlja koja će postati jedan od ključnih konkurenata“, rekao je.

Prema njegovom mišljenju, jedan od centralnih problema savremenog svijeta danas je rivalitet Sjedinjenih Američkih Država i Kine za globalni utjecaj.

Naglasio je i da su prethodne krize pokazale koliko su države međusobno povezane.

„Postalo je jasno ostatku svijeta da se niko ne može izolirati od krize, bez obzira gdje se ona dešava na zemaljskoj kugli“, kazao je Fitschen.

Geopolitika sve snažnije određuje tržišta

Govoreći o današnjem trenutku, Fitschen je ocijenio da su finansijska tržišta izrazito osjetljiva na politička i sigurnosna dešavanja širom svijeta.

Kao primjer je naveo utjecaj globalnih sukoba i problema na energetskim rutama na cijene nafte, kamatne stope i tržišta kapitala.

„Nikada prije nismo bili u situaciji da finansijska tržišta u tolikoj mjeri zavise od geopolitičkih dešavanja na koja je veoma teško utjecati“, upozorio je.

Ipak, naglasio je da takva situacija ne znači da je riječ o „kraju svijeta“, podsjećajući da su i prethodne velike finansijske krize na kraju stavljene pod kontrolu.

„Po prvi put vidio sam potpuni kolaps tržišta“

Poseban dio izlaganja posvetio je globalnoj finansijskoj krizi 2007. i 2008. godine, koju je opisao kao iskustvo kojem je lično svjedočio iz samog centra finansijskog sektora.

„Po prvi, i nadam se posljednji put, vidio sam potpuni kolaps tržišta. Više nije bilo funkcionalnog tržišta, povjerenje je bilo potpuno uništeno i niko nije znao kako situaciju staviti pod kontrolu“, rekao je Fitschen.

Naglasio je da za krizu nije postojao samo jedan uzrok, ali da je pokazala koliko je globalna ekonomija međusobno povezana.

Posljedice su se, kako je kazao, osjetile širom svijeta.

Bez regulacije tržište ne može funkcionisati

Jedna od ključnih lekcija iz krize 2007. i 2008. godine, prema Fitschenovom mišljenju, jeste potreba za adekvatnom regulacijom.

„Otpor regulaciji bio je velika greška, jer nijedno tržište ne može funkcionisati bez odgovarajuće regulacije. To je jednostavno nemoguće“, rekao je.

Kriza je, prema njegovim riječima, istovremeno dodatno narušila povjerenje u američki finansijski sistem i otvorila pitanje kako se druge države mogu zaštititi od prevelike zavisnosti od sistema zasnovanog na dolaru.

To pitanje, kazao je, ostaje otvoreno i danas.

„Zapadni model više neće određivati pravila igre“

Fitschen je na kraju ovog dijela izlaganja govorio i o odnosu države i tržišta, ocjenjujući da će budući donosioci odluka morati tražiti novu ravnotežu između te dvije strane.

Naglasio je da se globalni odnosi mijenjaju i da Zapad više nema poziciju kakvu je imao prethodnih decenija.

„Zapadni svijet mora imati na umu jednu stvar: zapadni model više neće određivati pravila igre u budućnosti“, poručio je Fitschen.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad