Zemlje na globalnom sjeveru povijesno su bile odgovorne za veću količinu emisija stakleničkih plinova, a postojao je poziv da poprave ravnotežu tako što će financijski pomoći zemljama sa srednjim i niskim dohotkom prema spremnosti za klimatske promjene i dekarbonizaciji njihove privrede.
Istraživači su promatrali scenarij prema kojem bi sve zemlje u svijetu imale savršenu neto nultu ekonomiju do 2050., zadržavajući zagrijavanje ispod 1,5°C. To je dalo ideju o količini emisija koje će do tada biti ispuštene: tim je uzeo sve emisije ispuštene od 1960. godine i definirao pravičan udio na temelju broja ljudi u svakoj zemlji.
IFLScience piše da su mnoge zemlje na globalnom sjeveru daleko premašile tu vrijednost. Ljudi u SAD-u će do 2050. imati četiri puta više nego “dogovoreno”; ljudi u Velikoj Britaniji, 2,5 puta. Ispitujući cijene ugljika iz najnovijih scenarija IPCC-a, istraživači su stavili vrijednost na to: 170 triliona dolara kao kompenzacija ili odšteta do 2050., ili oko sedam posto godišnjeg globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) svake godine u sljedećih 27 godina.
“Kako bi svijet izbjegao najgore utjecaje klimatskih promjena, sve zemlje moraju hitno prestati sa spaljivanjem fosilnih goriva i drugim aktivnostima koje emitiraju stakleničke plinove u atmosferu. Ali nisu sve zemlje jednako pridonijele ovom problemu,” rekao je u izjavi glavni autor dr. Andrew Fanning, gostujući znanstveni suradnik na Institutu za istraživanje održivosti na Sveučilištu u Leedsu.
Klimatska pravda
“Pitanje je klimatske pravde da ako tražimo od nacija da brzo dekarboniziraju svoju privredu, iako ne snose nikakvu odgovornost za prekomjerne emisije koje destabiliziraju klimu, onda bi trebale dobiti kompenzaciju za ovaj nepravedni teret”, dodao je on.
Tim je razvio interaktivnu web stranicu kako bi prikazao svoje podatke i kako su došli do zaključaka. Klimatska kriza je globalna katastrofa, ali ne snose svi jednaku odgovornost. Predložena shema djelomično pokušava ispraviti ovu veliku nejednakost.
“Društveni pokreti i pregovarači s globalnog Juga dugo su tvrdili da zemlje koje su proizvele prekomjerne emisije duguju kompenzaciju ili odštetu za štetu povezanu s klimom, koja nerazmjerno pada na siromašnije zemlje koje su malo ili nimalo pridonijele krizi”, objasnio profesor Jason Hickel, s Instituta za znanost i tehnologiju okoliša Autonomnog sveučilišta u Barceloni (ICTA-UAB).
“Također moramo obratiti pozornost na velike klasne nejednakosti unutar nacija. Odgovornost za prekomjerne emisije uvelike snose bogate klase koje imaju vrlo visoku potrošnju i koje imaju nerazmjernu moć nad proizvodnjom i nacionalnom politikom. Oni su ti koji moraju snositi troškove odštete”, dodao je on.
Studija je objavljena u časopisu Nature Sustainability.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!