Jugoslovenska junetina bila je hit u Italiji: BiH danas ima kvotu od 1.500 tona za EU, ali je ne može iskoristiti

Prema tekstu magazina Biznis i finansije, koji je prenio N1 Srbija, baby beef je bilo meso junadi starosti od 12 do 18 mjeseci, tovljene silažom kukuruza, lucerkom i koncentratima, bez hormona rasta. Proizvodili su ga veliki kombinati s vlastitim njivama, farmama i klaonicama, među njima PIK Bečej, PKB Beograd, Belje iz Baranje, Servo Mihalj iz Zrenjanina i Agrokomerc iz Velike Kladuše.

Najveći kupac bila je Italija, a važna tržišta bila su i Francuska, Velika Britanija, Zapadna Njemačka i Grčka. Prema jugoslovenskoj spoljnotrgovinskoj statistici koju navodi magazin, izvoz u zapadnu Evropu početkom sedamdesetih donosio je od oko 80 do više od 100 miliona dolara godišnje.

Od zabrane 1974. do rekorda 1990.

Jugoslavija je 1970. bila prva socijalistička zemlja koja je potpisala trgovinski sporazum s tadašnjom Evropskom ekonomskom zajednicom (EEZ). Već 1974. EEZ je zbog vlastitih viškova zabranila uvoz govedine i teletine iz trećih zemalja, pa je jugoslovensko meso preusmjereno prema Sovjetskom Savezu i arapskim zemljama, uz znatno manju deviznu zaradu.

Sporazumom o saradnji iz 1980. Jugoslavija je za baby beef dobila stalnu kvotu s nižim dažbinama, od gotovo 35.000 tona godišnje. Rekordna je bila 1990. godina, kada je u zapadnu Evropu prodato oko 54.000 tona. Oko 30.000 tona došlo je iz Srbije, a ostatak iz Hrvatske i BiH.

Rat i raspad Jugoslavije zatvorili su ili privatizovali velike kombinate, a tržište su preuzeli proizvođači iz Argentine, Brazila, Irske i Poljske.

Kvota od 1.500 tona koja stoji neiskorištena

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU predviđa da se na uvoz junetine (baby beef) porijeklom iz BiH u Uniju plaća 20 posto redovne carine, u okviru godišnje kvote od 1.500 tona u netotežini polutki. Za ostale poljoprivredne proizvode iz BiH EU je ukinula carine, uz izuzetke poput mlade govedine, šećera, ribe i vina.

Problem je u tome što BiH još nije ispunila veterinarske uslove za izvoz crvenog mesa u EU. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Kancelarija za veterinarstvo BiH od Evropske komisije su ranije zatražili misiju koja bi odobrila izvoz mesa goveda, ovaca i koza, ali do odobrenja nije došlo. Dragan Mekić iz pregovaračkog tima BiH rekao je ove godine da u pregovorima o novim kvotama BiH za baby beef neće ništa tražiti, "jer veterinarski standardi za izvoz govedine još nisu zadovoljeni".

BiH je prošle godine izvezla meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 140,25 miliona KM, ponajviše u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku, a u praksi se izvoz u EU svodi gotovo isključivo na piletinu. Ni taj izvoz nije bez problema: ove godine EU je zabranila uvoz pilećeg mesa iz BiH zbog ptičje gripe, a zabrana je ukinuta od 30. juna.