U zemljama koje su uvodile euro bio je udvostručen broj lažnih novčanica na tržištu, a isto se očekuje i u Hrvatskoj. Iz policije upozoravaju građane da novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to jedini siguran način, a možete biti kažnjeni i ako primite krivotvoreni novac.

Nakon što je Hrvatska promijenila valutu, građani užurbano mijenjaju kune u euro. Policija zbog toga poziva na oprez jer je, osim plaćanja krivotvorenim novcem, kažnjivo i njegovo primanje. Zaštitna obilježja kod kune i eura slična su i imaju više razina. Originalna novčanica ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UVE svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit.

“Kada se gleda prema izvoru svjetlosti, vidi se cijela nit. Dok se gleda površinski, nit je isprekidana”, objasnio je Željko Brkić iz Ministarstva unutarnjih poslova za HRT.

Osim toga, novčanica eura trebala bi šuškati.

“Trebamo ih osjetiti, opipati jesu li one šuškave, nalikuju li na klasični papir, pa nam je to odmah neka vrsta upozorenja. Treba ih gledati prema izvoru svjetla, vidi li se prozirni registar, hologram, zaštitna nit i vodeni znak. Nakon toga trebamo zaokretati da vidimo druge elemente: postoje li prelijevajuće boje, prelijevajuća nit. Tako će naši građani biti sigurni da nisu primili krivotvorinu”, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.

Najčešće se krivotvore novčanice od 50 eura, a krivotvoreni novac uglavnom se podmeće u kafićima, diskoklubovima i na tržnici.

“Za razliku od novčanica, na kojima imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje, kod kovanica imamo nacionalne strane na kojima svaka zemlja ima motive. Tu imamo strahovito puno kovanica na naličju koje će se teško prepoznavati. Zato pažnju trebamo posvetiti kovanicama”, poručio je Mavriček.

Očekuje se rast broja krivotvorina

Prosječno se svakog mjeseca u Europi otkrije 35.000 krivotvorenih novčanica. Godišnje ih je u optjecaju 420 tisuća, a najčešće su izrađene u zemljama jugoistočne Europe. Kazna za prekršitelje je do 10 godina zatvora.

“Tržište za taj krivotvoreni novac nije država proizvodnje, nego je uglavnom cilj veliko tržište zapadne Europe, tako da se on proizvede u jugoistočnoj Europi, a središnja Europa je uglavnom odredišna. U tom smislu Hrvatska je tranzitna smjena, a sljedeći važni čimbenik za Hrvatsku je turizam, gdje u nekim trenucima imamo više turista nego domicilnog stanovništva”, rekao je Brkić.

S obzirom na to da smo turistička zemlja, očekuje se rast broja krivotvorenih eura na hrvatskom tržištu.

“Procjenjujemo da će se iz optjecaja i naših pričuva povući ukupno 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanog novca, odnosno procjenjujemo da će se vratiti oko milijardu i 140 milijuna kovanica”, rekao je Mavriček.

Iz policije upozoravaju građane da veće novčane transakcije zbog sigurnosti obavljaju preko financijskih institucija, piše Dnevnik.hr.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad