Hoće li i koliko odluka kompanije Wizz Air da otkaže saradnju sa sarajevskim aerodromom, utjecati na njegovo poslovanje? Iz Uprave tvrde da neće jer, kako kažu, godinu završavaju obaranjem rekorda. No, u traženju alternativa koje bi adekvatno zamijenile odsustvo ove kompanije ključna je uloga menadžmenta koji je objavio javni poziv za potencijalne partnere.

Povlačenje kompanije Wizz air najviše se odrazio na putnike.

“Povrat novca smo dobili, iako je karta koštala 250 eura, koju smo uzeli ranije mjesec dana. Međutim, morali smo uzeti kartu koja košta 450 eura. Morali smo čekati tri dana novi let, izgubili smo godišnji odmor. Obeštećenje nismo dobili, obrazlažući da je to u skladu sa zakonima EU”, “Karte jesu bile pristupačne, ali mi smo uzimali puni paket, tako da ta karta i nije bila toliko pristupačna”, kazali su nam građani.

Ako uzmemo u obzir da je tokom ove godine oko 400.000 putnika koristilo usluge Wizz Aira, postavlja se pitanje da li će povlačenje ove kompanije imati posljedice po poslovanje sarajevskog aerodroma. Iz Uprave aerodroma poručuju da neće te da ovu godinu završavaju izuzetno uspješno.

Da bi Wizz Air saobraćaj iz Sarajeva od marta mogao obustaviti još jednu i to jedinu direktnu liniju za Veliku Britaniju nisu mogli potvrditi. Tako će, ako isključimo London, građani u zimskom redu letenja, na raspolaganju imati 12 redovnih aviokompanija koje obavljaju letove prema Zagrebu, Beogradu, Istanbulu, Cirihu, Kelnu, Štutgartu, Štokholmu, Abu Dhabiju, Dubaiju…

“Nama jeste žao što je Wizz Air otišao, ali to apsolutno nije poremetilo poslovanje sarajevskog aerodroma. Ostalo je još nekoliko dana pred kraj ove godine i možemo reći da imamo 1,36 miliona putnika, što je za 21% više nego referentne 2019. godine”, navela je Edita Sulejmanović, menadžerica informacijske sigurnosti na Aerodromu Sarajevo.

Aerodrom, kako kažu, ne osjeti gubitke, ali ekonomija i turizam, itekako bi mogli.

“Pogotovo u ovom vansezonskom periodu gdje smo računali na određen broj gostiju i u ovim nepopularnim mjesecima tokom zime, do proljeća”, mišljenja je Rijad Špiljak, iz Turističke agencije iz Sarajeva.

Da bi se, na neki način, nadoknadilo odsustvo Wizz Aira, u toku su pregovori sa drugim niskobudžetnim kompanijama, a detalji bi mogli biti poznati već krajem sedmice.

“Činimo i ulažemo dodatne napore da dovedemo kompanije koje će, na neki način, nadomjestiti sve ono što su naši građani imali sa Wizz Airom i njihovim destinacijama”, dodala je Sulejmanović.

Imena zainteresovanih kompanija nismo saznali, ali se spekuliše da bi to mogao biti Ryanair koji planira širenje svoje mreže u BiH.

Upravo će ishod javnog poziva dati najbolju ocjenu upravljanja i budućnosti aktuelnog menadžmenta.

“Odnosno, ako tada bude pronađen novi partner koji će ponuditi adekvatnu zamjenu za ono što je u prošlosti nudio Wizz Air, možemo reći da se Uprava brzo snašla. Ukoliko izostane takav partner i aerodrom se svede na sadašnje stanje, to će zaista biti tragedija i za aerodrom i turizam i grad Sarajevo”, smatra ekonomista Igor Gavran.

“Problem, generalno, ne samo sarajevskog aerodroma, nego i drugih državnih korporacija je činjenica da su oni pod velikim uticajem političkih partija na vlasti gdje se nakon svakih izbora mijenja menadžment”, istakao je ekonomista Aziz Šunje.

Uloga Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nije ništa manje važna. No, za razliku od druga dva aviopreduzeća u Mostaru i Tuzli, prema sarajevskom je maćehinski nastrojena.

“Te lokalne zajednice finansiraju aerodrome i još plus Federacija BiH. Nonsens. Aerodrom Sarajevo zarađuje, a od te zarade treba dati pare za aerodrome u Tuzli i Mostaru”, kazao je Omer Kulić, stručnjak za vazdušni saobraćaj.

Koliko je uloga Vlade FBiH destruktivna po Međunarodni aerodrom Sarajevo najbolje pokazuju ulaganja u mostarski aerodrom koji nije opravdao svoju svrhu, te bihaćki koji još nije ni izgrađen, zaključuju ekonomisti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad