Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zaključio je konsultacije u vezi s članom IV1 Statuta MMF-a sa Bosnom i Hercegovinom, kojim se između ostalog ukazuje na uticaj rata u Ukrajini i pandemije Covid koja još traje na europsku ekonomiju, uključujući i ekonomiju BiH.

Sjena rata u Ukrajini nadvija se nad europskom ekonomijom, postavljajući nove izazove pred BiH upravo u trenutku kada se zemlja oporavlja od pandemije COVID-19. Negativni utjecaj rata manifestirao se kako kroz veliko povećanje cijena hrane i goriva tako i kroz odliv depozita u dvije podružnice Sberbanke koje posluju u BiH. Štaviše, domaće političke napetosti, koje su uglavnom vezane za ulogu institucija na državnom nivou, negativno su se odrazile na raspoloženje investitora i odložile su reforme usmjerene na jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i poticanje rasta u srednjoročnom periodu, navodi se u saopštenju.

Iz MMF-a dalje navode kako će prema projekcijama, ekonomski rast , sa stope od 7,1 posto, po kojoj se kretao u 2021. godini, u 2022. godini pasti na 2,4 posto, te će u srednjoročnom periodu ostati ograničen. Očekuje se da će se prosječna godišnja inflacija, s prošlogodišnjeg nivoa od 2 posto, ove godine povećati na 6,5 posto, a u narednom periodu se postepeno ublažiti. Iako se čini da je utjecaj rata u Ukrajini kada je riječ o povjerenju građana i finansijskom sektoru u BiH sada pod kontrolom, bosanskohercegovačka ekonomija i dalje se suočava s višim cijenama robe, sporijim ekonomskim rastom u Europi i strožijim uvjetima finansiranja.

Fiskalna pozicija je, poslije deficita od 4,7 posto ostvarenog u 2020. godini, u 2021. godini dostigla suficit od 0.8 posto BDP-a. Prihodi koje je prikupila Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje prošle su godine dostigli rekordni nivo zahvaljujući oporavku potrošnje fizičkih lica i višim cijenama. Vanjsko finansiranje također je bilo izdašno, uključujući sredstva MMF-a i Europske Unije. Očekuje se da će fiskalna pozicija u 2022. godini zabilježiti mali deficit usljed usporavanja ekonomije i ekspanzivnih mjera koje vlasti poduzimaju kao odgovor na povećanje troškova života.

Procjena Izvršnog odbora

Izvršni direktori pozdravili su ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine u 2021. godini potaknut jačom vanjskom potražnjom i snažnom domaćom potražnjom. Međutim, negativni utjecaj rata u Ukrajini i prisutne slabosti negativno će se odraziti na ekonomski rast u ovoj godini, dok se pritisak inflacije povećao usljed velikog uvezenog rasta cijena energije i hrane. U budućnosti će odlučni politički i reformski napori, koji zahtijevaju viši nivo političkog konsenzusa, biti od ključnog značaja za jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i poticanje snažnijeg održivog rasta.

Direktori su podržali mjere fiskalne prilagodbe kao odgovor na pritisak inflacije, ali su pozvali vlasti da napore usmjere na ciljanu pomoć najugroženijima. Direktori su općenito mišljenja da bi, u odsustvu dobro razvijene mreže socijalne sigurnosti, privremeno ukidanje akciza na gorivo mogla biti druga najbolja opcija. Međutim, direktori su preporučili da se izbjegava smanjenje akciza bez ograničenog roka primjene takve mjere i općenito su upozorili na opasnosti uvođenja promjena u sistemu PDV-a. Direktori su također savjetovali vlastima da se odupru zahtjevima za nenamjenskom potrošnjom sredstava u predizborne svrhe i obuzdaju relativno velika ukupna izdvajanja za plaće u javnom sektoru. Umjesto toga, preporučili su povećanje ulaganja u javnom sektoru s ciljem poticanja rasta u srednjoročnom periodu, koja bi se po mogućnosti finansirala povoljnim zajmovima od međunarodnih finansijskih institucija i bila bi popraćena reformama usmjerenim na unapređenje realizacije i efikasnosti ulaganja. Također su istaknuli značaj unapređenja mreže socijalne sigurnosti.

Direktori su pozdravili predanost vlasti očuvanju valutnog odbora i naporima usmjerenim na jačanje njegove otpornosti. Također su naglasili potrebu za jačanjem nadzora banaka s ciljem očuvanja finansijske stabilnosti. Iako je bankarski sektor dobro prebrodio pandemiju i stabiliziran je nakon krize vezane za Sberbank, sve je više osjetljivih tačaka. Uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju bit će značajan korak ka olakšavanju restrukturiranja banaka i osiguranju likvidnosti u iznimnim slučajevima.

Direktori su naglasili potrebu za borbom protiv korupcije te nastavkom i ubrzavanjem reformi upravljanja, posebno u oblasti javnih nabavki i okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Preporučili su uspostavljanje jedinstvenog registra bankovnih računa fizičkih lica kao ključnog instrumenta u okviru za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i radu na objavljivanju podataka o stvarnom vlasništvu u sklopu reforme sistema javnih nabavki. Potaknuli su vlasti da u tom kontekstu zatraže dijagnostičku misiju MMF-a u oblasti upravljanja, koja bi pomogla u utvrđivanju ključnih prioritetnih oblasti za provedbu reformi. Direktori su također preporučili unapređenje upravljanja javnim finansijama i nastavak rada na unapređenju upravljanja i transparentnosti javnih preduzeća. Također su potcrtali potrebu za povećanjem učešća mladih i žena u radnoj snazi, te pospješivanjem prelaza na obnovljive izvore energije i digitalizacije.