Trgovci LNG-om počeli su sve češće koristiti rutu oko Afrike između Istočne obale SAD-a i Azije, što je mnogo dulje, ali i pouzdanije

Klimatske promjene imaju novu žrtvu: Panamski kanal, jednu od najvažnijih pomorskih saobraćajnih ruta na planeti.

Dugotrajne suše toliko su snizile nivo tamošnjeg vodostaja u 110 godina starom kanalu, kroz koji putuje roba u rasponu od američkih LNG tankera do poljoprivrednih usjeva latinoameričkih država, da su vlasti Paname u julu bile prisiljene ograničiti plovidbu, barem do septembra, kada se očekuju obilnije padaline, piše Jutarnji.

Više od polovine kontejnerskog tereta koji se kreće između Azije i Istočne obale Sjedinjenih Država prolazi Panamskim kanalom, prečacem usječenim u srednjoameričku džunglu koji je poveznica između Atlantskog i Tihog okeana. Još prošle godine je zbog suše nivo vode pala na kritičan nivo, što je natjeralo vlasti da ograniče saobraćaj. U najgorem trenutku, u decembru, samo 22 broda dnevno smjela su proći kroz kanal, umjesto uobičajenih 36 do 38, dok je više od 160 brodova danima čekalo dopuštenje za prolazak.

Problemi su se nastavili i u julu je samo 13 LNG brodova prešlo kanalom, što je dvostruko manje nego u julu 2022., a tranzit ostalih brodova smanjen je za 35 posto. Posljedice prijete svjetskoj privredi budući da sve veći poremećaji u lancu snabdijevanja dovode do povećanja troškova globalne trgovine. Situacija sve više otvara pitanja oko budućnosti Panamskog kanala, koji je važan izvor prihoda za Panamu, a kroz koji prolazi oko pet posto globalne pomorske trgovine.

Dodatni troškovi i gubici

Stručnjaci za dugotrajnu sušu okrivljuju vremenski fenomen El Ninjo, a očekuje se da će porast temperature i dalje uticati na snabdijevanje vodom. U razgovoru za Financial Times (FT) Roar Adland, voditelj istraživanja u Shipbroker SSY-u, rekao je da je kanal jednostavno “manje atraktivna opcija nego u prošlosti”.

“Brodarske kompanije su se zbog čekanja na prolaz suočile s dodatnim troškovima i gubitkom fleksibilnosti u poređenju s prošlošću, kada se čekalo puno kraće”, dodao je Adland.

Trošak tranzita kroz ovaj kanal znatno je porastao, tako da je jedan japanski brodovlasnik platio gotovo četiri miliona dolara da bi prošao preko reda i na vrijeme dostavio robu. Direktor Uprave Panamskog kanala Rakaurte Vásquez ovih je dana izjavio da, iako panamski funkcioneri ne mogu kontrolisati kišu, pokušavaju dokazati da su još uvijek pouzdani partneri. Ali je, prema Vasquezu, “nastavak podizanja cijena za prolaz problem ako želimo da Panamski kanal ostane relevantna tranzitna ruta za cijeli svijet”.

Međutim, problem je u tome da više američkog LNG-a ide evropskim naručiocima koji žele zamijeniti ruske isporuke gasa, a ne u Aziju putem kanala. Osim toga, trgovci LNG-om počeli su sve češće koristiti rutu oko Afrike između Istočne obale SAD-a i Azije, što je mnogo duže, ali i pouzdanije nego čekati na dozvolu za prolaz kroz Panamski kanal.

Vlada radi na rješenju

Nova vlada Paname, koja je na vlasti od jula, radi na dugoročnom rješenju tako što bi novi rezervoar Río Indio trebao osigurati dovoljno vode za kanal i potrošače za sljedećih 50 godina, rekli su vladini funkcineri.

The New York Times je otkrio da u ovoj akciji postoji problem – brana predviđena za rijeku Río Indio stvorila bi još jedan rezervoar koji bi se mogao koristiti za punjenje kanala tokom suša. No projekt bi takođe poplavio domove 2000 uglavnom siromašnih ljudi, koji bi morali biti preseljeni i rizikovali bi gubitak sredstava za život.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad