BBI banka je sinonim za investicije i razvoj ekonomije BiH, tvrdi u razgovoru za Anadoliju Nedžad Gušić, član Uprave Bosna Bank International (BBI) za korporativno bankarstvo.

BBI banku su krajem 2000. godine osnovali jaki dioničari – Islamska razvojna banka (IsDB), Dubai islamska banka i Abu Dhabi islamska banka, kao prvu i jedinu banku u Bosni i Hercegovini koja radi u skladu sa islamskim principima poslovanja.

“Od samog početka susreli smo se puno izazova. Koncept islamskog bankarstva bio je potpuno nepoznat u BiH, ne samo na tržištu, već u tom trenutku nisu postajali educirani kadrovi u domenu islamskog bankarstva. Kako bi to prebrodili poduzeli smo niz aktivnosti, od educiranja kadra – u saradnji sa Ekonomskim fakultetom pokrenuta je katedra o islamskom bankarstvu, a uporedo smo u saradnji sa medijima educirali širu javnost o prednostima i benefitima islamskog bankarstva. Nakon više od 20 godina s ponosom mogu reći da je BBI banka, rangirajući je po različitim bankarskim parametrima – profitabilnosti, broju klijenata, visini aktive i slično, zauzela poziciju između šestog i sedmog mjesta na bankarskom tržištu naše zemlje. I dalje smo jedina banka koja finansira svoje klijente u skladu sa islamskim principima poslovanja i banka koja je nedvojbeno sinonim u BiH za investicije, razvoj, javno-privatno partnerstvo, finansiranja Start-upa – samozapošljavanja, za otvaranje novih radnih mjesta, za kreiranje Sarajevo Business Foruma – najveće investicijske konferencije u ovom dijelu Evrope, i Sarajevo halal sajma. Danas imamo 450 zaposlenih, više od milijardu i 300 miliona KM aktive i izuzetne razvojne inicijative i potencijale na kojima ćemo istrajati, a sve u cilju razvoja ekonomije i privrede BiH“, kazao je Gušić.

Ističe da se BBI banka zbog pandemije koronavirusa zaustavila na desetom Sarajevo Business Forumu, jer je bilo nemoguće organizovati događaj, kao i Sarajevo halal sajam. No, veli da će oba ta događaja biti pokrenuta i organizovana naredne godine.

“To su prilično slične dvije inicijative. Razlika je u tome što je Sarajevo Business Forum event gdje se skupljaju projekti i investitori, a Sarajevo halal sajam je event gdje se susreću kupci, uvoznici i naši proizvođači koji su halal certificirani. I jedna i druga inicijativa ima za cilj da promoviše BiH kao sigurno mjesto za investicije, da promoviše ono što BiH ima da ponudi, a to su, prije svega, jako vrijedni i educirani ljudi, tradicija i ekspertiza u kontekstu proizvodnje, te indentifikacija BiH kao spone između Istoka i Zapada, jednog mosta između Evrope i Azije“, govori član Uprave BBI banke.

Implementatori Turske kreditne linije

Osim ovih konferencija posebno ističe da je BBI banka od 2012. godine implementator Turske kreditne linije.

“Sa sigurnošću, a i sa ponosom mogu potvrditi da je to najbolja inicijativu koja se desila u kontekstu razvoja BiH u poslijeratnom periodu. Osim BBI banke implementatori su bili i Turkish Ziraat Bank. Na raspolaganju privredi i stanovništvu kroz ovu liniju ponudili smo 100 miliona KM. Za nepunih deset godina, kroz revolviranje tih sredstava, BBI banka je alocirala ukupno 249 miliona maraka. Rezultati Turske finansijske linije poznati su već u javnosti. Finansirali smo poljoprivredne proizvođače i pomogli im da razviju poljoprivrednu proizvodnju, također omogućen je pristup finansijskim sredstvima za povratničku populaciju i to faktički bez troškova, dakle po stopi od nula posto. Sve to je omogućilo da određeni mikroprojekti u BiH uspiju. To su projekti čiju uspješnost od neuspješnosti dijeli tanka linija, ta linija se zove koliko skupo plaćate finansiranja koja imate u finansijskim institucijama“, rekao je Gušić naglasivši da je kroz Tursku kreditnu liniju zaključeno više od 6.395 pojedinačnih ugovora, te da je prema njihovim kalkulacijama oko 30.000 ljudi ekonomski zbrinuto, posebno u povratničkim dijelovima BiH.

Inače, Turska finansijska linija razvojni je projekt koji je dogovoren 2012. godine na nivou dvije države. Dogovor su uspostavili predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović s ciljem podrške razvoju domaće proizvodne industrije te programima za zapošljavanje i samozapošljavanje povratničke populacije. Projekat je javnosti predstavljen i potpisan na trećem izdanju Sarajevo Business Foruma 2012. godine.

Gušić smatra da će vrijeme pokazati da je desetogodišnji zajednički plan, odnosno sredstva koja je obezbjedila Vlada Republike Turske, najbolji projekat za direktnu pomoć privedi u BiH u poslijeratnom periodu. Izrazio je nadu da će se po isteku linije u aprilu 2022. godine projekat nastaviti i narednih deset godina.

“BBI banka je na raspolaganju da sve svoje materijalno-tehničke i kadrovske kapacitete posveti jednom takvom projektu, jer je on dobar za BiH, dobar je za našu ekonomiju i naše društvo i jako smo ponosni i zadovoljni ostvarenim pokazateljima iz prethodne linije“, naglašava Gušić.

Dobre preporuke i mjere Federalne agencije za bankarstvo

Govoreći o utjecaju pandemije na bh. ekonomiju ističe da je djelovala na sve poslovne sektore, koji su se tada prvi put susreli sa takvom vrstom krize, pa i na bankarski.

“Kada gledate genezu bh. ekonomije, prvo smo imali početak tranzicije, odnosno transformaciju iz dogovorne ekonomije u neku tržišnu ekonomiju i taj proces nažalost agresijom na BiH nije proveden do kraja. Nakon toga smo imali agresiju, odnosno ratna zbivanja koja su i fizički devastirala imovinu firmi, koje su bile okosnica društveno-privrednog razvoja BiH. Poslije toga smo imali period privatizacije i tranzicije. Nakon toga smo imali svjetsku ekonomsku krizu 2008. i 2009. godine. Nakon toga 2014. godine BiH su pogodile poplave koje su napravile još jednu štetu i onda 2020. godine pandemija. Dakle, u periodu od nekih 28-29 godina bili smo pogođeni velikim krizama i samo izuzetno otporne ekonomije mogu uopšte opstat u takvim okolnostima“, priča Gušić i nastavlja:

“Pandemija je imala negativne efekte na naša pravna lica, na našu privredu. Evo samo jedan podatak, zvanični, za 2020. godinu: u Kantonu Sarajevo promet preko fiskalnih kasa, dakle kroz fiskalizaciju, je bio milijardu i 500 miliona KM manji nego u 2019. godini. To je pet miliona maraka manje dnevno sredstava potrošnje koje su u opticaju. GDP je bio u padu, znate da je naš GDP baziran na potrošnji, potrošnja je bazirana na finansijskom, odnosno bankarskom sektoru. U tom kontekstu ono što bih želio da istaknem, što je jako bitno, da je Federalna agencija za bankarstvo donijela izuzetno dobre mjere i preporuke i dozvole bankama kako se mogu ponašati da bi olakšali fizičkim i pravnim licima da se zajedno premosti taj period 2020. godine kada je bio potpuni lockdown, kada je bila obustava prometa, i kada su naredbama kriznih štabova u cilju čuvanja ljudskih života privredne aktivnosti obustavljene. Federalna agencija za bankarstvo je donijela ne samo dobre preporuke i mjere, nego i pravovremene, i to bih htio da naglasim. Dakle, one nisu kasnile, one su bile faktički odmah urađene. U tom kontekstu sve banke u BiH su pristupile jednom od tih modaliteta kako bi se te štete sanirale.“

Član Uprave BBI banke ističe da je taj period prošao, ali da su “rane“ po bh. privredu ostale, jer vrlo je teško vratiti se u pozitivni momentum koji je bio nekoliko godina uoči pandemije.

“Naročito su pogođeni sektori turizma i ugostiteljstva, koji su imali trend rasta i njihov razvoj je išao u dobrom pravcu. Pandemija je ostavila ožiljke i nanijela štete. Potrebno je vrijeme da se to sanira. Naravno, i u ovim okolnostima brinuli smo za naše klijente. BBI banka, kao banka koja posluje u skladu s islamskim principima poslovanja ne sklapa dužničko-povjerilački odnos sa klijentom, nego ugovara partnerski odnos. Dakle, dijelimo dobit ukoliko dobiti ima i dijelimo rizike ukoliko rizika ima. Dijelimo štetu ukoliko takve štete ima, naravno poštujući svu zakonsku regulativu koja to propisuje. U kontekstu odnosa prema klijentima BBI je bila i biće tu za svoje klijente unutar zadatih okvira i nastojat ćemo uvijek da nađemo najbolje rješenje, da pokaže svoj partnerski odnos, svoj pristup, jer to su osnove islamskog bankarstva, to je srž ove banke. Nastavljamo i ubuduće da budemo partneri našim klijentima i da smo uz njih i u periodu kada sve ide dobro i u periodu kada ima problema, posebno onih koji su izazvani pandemijom. To je jedna opšta nepoznanica za sve nas – i bankare, i privrednike, i vlasti u BiH na svim nivoima, ali mislim da smo se zajednički, ipak, uspjeli izboriti da što brže počnemo to sanirati i da sve što brže krene u boljem pravcu“, optimista je Gušić.

Iz svake krize najbolje se izlazi investicijama

Prema njegovom mišljenju iz svake krize se najbolje izlazi investicijama.

“To je jedan obrnuti ciklus. Kada dođe do ekonomske krize ne možete se povlačiti, ne može se ići unazad, treba stati u koštac sa takvom krizom, sa takvim pojavama. Kako? Agresivnim investicijama. Kada kažemo investicije to je širok pojam. Dakle, koje investicije? Javne investicije, prije svega. Dakle, imamo javni i privatni sektor. Privatni sektor u BiH je dosta dobro razvijen, on je reaktivan, agilan je itd. Javni sektor je pomalo, i zbog zakonske regulative i zbog sveukupnih društveno-političkih odnosa u BiH, ponekad neodlučan i spor. Dakle, mora se napraviti balans između brzine, odlučnosti javnog i privatnog sektora. Javne investicije, infrastrukturalni projekti, ulaganja koja dovode do masovnijeg zapošljavanja, to je broj jedan“, pojašnjava Gušić.

Pod broj dva, Gušić, navodi mogućnost promjene pristupa razvoju ekonomije. Trenutni pristup je trickle-down ekonomija, koja po njegovom mišljenju ne funkcioniše.

“Smatram da mi moramo resetovati naš ekonomski pristup. Nadam se da će se povećati minimalne plate, ali da se rastereti privreda, da imamo možda neke progresivne poreze, gdje nismo svi oporezovani na isti način, to jest da oni koji zarađuju više budu oporezovani više u odnosu na one koji zarađuju manje. Time bi se akumuliralo više novca za potrošnju, ali da to ne bude isključivo putem kreditnih sredstava, nego od vlastite zarade“, ističe Gušić.

Dodaje da se nada i da će BiH iskoristiti šansu koja joj se ukazala u takozvanom nearshoringu, koji je dosta popularan i koji je oponenta offshoringu koji se dešavao prethodnih 20 godina.

“Trebamo iskoristiti priliku da velike korporacije, koje su geografski locirane blizu BiH, prije svega u Zapadnoj Evropi, realociraju dio svoje proizvodnje u BiH ili da naprave partnerski odnos, odnosno ugovor da eksternaliziraju dio proizvodnje, te da istu prebace u BiH. Mi imamo jako dobre privrednike, oni imaju pristup finansijskim sredstvima, imamo jako obrazovan i stručan kadar, infrastruktura nam nedostaje u određenom momentu, ali na početku sam rekao javne investicije i ulaganja u infrastrukturu upravo iz tog razloga. I to je prilika koju BiH svakako treba da iskoristi. U narednom periodu, ono što će se definitivno oporaviti to je turizam, to je sektor koji je izuzetno potentan u BiH. Ne sam po sebi već i po tome što može da aktivira i stimuliše na rast i druge sektore u BiH, kao što je građevinski sektor – izgradnja hotela, resorta, nekretnina… Također, ovaj sektor će dodatno stimulirati ulaganje u infrastrukturu, aerodrome, autoputeve. Turizam utječe i na razvoj poljoprivrede, jer su ove dvije privredne grane usko povezane“, naglašava Gušić te izražava nadu da će uskoro u funkciji biti aerodrom u Bihaću, što će povećati dolazak turista u ovaj dio BiH, ali i utjecati na razvoj propratnih djelatnosti za podršku turizmu, uključujući i proizvodnju i preradu hrane.

Razlog za odlazak iz BiH nije samo nedostatak posla, nego i politička nestabilnost

Gušić se osvrnuo i na odlazak mladih ljudi iz BiH u inostranstvo, ali ističe da BBI banka, kao i ostale banke, ne mogu tu previše učiniti, jer razlog za odlazak iz zemlje nije samo ekonomski.

“Nažalost zadnjih godina taj odlazak se i povećao. Krajnje je vrijeme da se pokrenu pozitivni ciklusi u BiH. Odluka da neko ide iz BiH više se ne donosi samo zato što je ta osoba bez posla. Ona se donosi, bar to je ono što ja vidim iz nekih individualnih intervjua, jeste zbog prevelike doze političke nesigurnosti, te doze nedostupnosti i nefunkcionalnost administrativnog aparata. Jednostavno ljudi donose odluku da idu. Na promjeni ovih stvari treba raditi. Naravno, i otvaranjem novih radnih mjesta, povećanju plaća, to je ključno, ali pored toga bitan je i kvalitet života, bitna je sigurnost i stabilnost. U tom kontekstu treba raditi. Složićete se da ne može samo privreda nositi taj teret, zato što je uzročnik jednim velikim dijelom politička situacija u BiH. Zato treba glas razuma, treba stabilnost, treba orijentacija ka evropskim vrijednostima, a naravno privreda i finansijski sektor trebaju da urade svoje“, navodi Gušić i osvrće se na to šta je BBI banka uradila u tom pogledu:

“Mi smo sa finansijske strane uradili maksimum i nastavićemo da radimo maksimum. BBI banka je u posljednjih sedam godina putem javno-privatnog partnerstva – prijavom na tendere i davanjem najboljih ponuda, alocirala više od 250 miliona KM svog kapitala kroz četrdesetak kreditnih linija. Putem ovih linija obezbjeđena su sredstva za start-upe, za mala preduzeća, za malu privredu i to po stopi od nula posto. Dakle, razni nivoi vlasti su subvencionirali profitne marže, a BBI banka je obezbjedila finansijska sredstva, a klijenti- korisnici dobili su ta sredstva po stopi od nula posto, bez ikakvog troška. Oko 12 miliona KM te subvencije je realocirano našim klijentima putem 41 linije finansiranja. Na taj način mi smo stimulisali firme, mala preduzeća i da sredstva za svoje dugoročne razvojne planove dobiju potpuno besplatno i bez troškova. Tako smo im omogućili da eventualni višak akumuliranih sredstava realociraju na nova zapošljavanja, na povećanja plata uposlenika ili za daljnje investicije“, priča Gušić i dodaje:

“Definitivno ono što ćemo mi u narednom periodu uraditi, čim epidemiološka situacija dozvoli, je organizacija Sarajevo Business Foruma i Sarajevo Halal Faira. Izuzetno je bitno da iz BiH idu pozitivne vijesti.“

Gušić na kraju razgovora za AA ističe da BBI banka ima određeni ekskluzivitet jer ima dobre poslovne konekcije sa državama odakle dolaze njeni vlasnici i generalno sa državama GCC-a, koje imaju izražen interes da investiraju u BiH. Dodao je da će BBI banka i ubuduće biti servis privredi i široj društvenoj zajednici u svim finansijskim i investicijskim poslovima, te da će razvoj ekonomije BiH ostati prioritet Bosna Bank International d.d. Sarajevo.

Gušić je po završetku agresije 1997. godine otišao na studije i akademsko obrazovanje stekao u Sjedinjenim Američkim Državama (North Carolina), a trostruku MBA titulu na Griffith College (Irska) i Nothingham University (Engleska) u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu 2012. godine, danas uspješno rukovodi investicijama i korporativnim bankarstvom BBI banke.

Bankarsku karijeru je započeo u BBI banci 2007. godine u domenu poslovanja sa fizičkim licima. Bankarsko iskustvo sticao je i u Intesa Sanpaolo Banci BiH, a potom se ponovo vratio u BBI banku gdje je prije imenovanja za člana Uprave obavljao funkcije rukovodioca Odjeljenja za poslovanje sa SME firmama, rukovodioca Odjeljenja za investicije i rukovodioca Odjeljenja za finansijski menadžment i savjetovanje. Uža specijalnost su mu poslovi vezani za unapređenje poslovanja pravnih lica, kapitalne investicije, efikasnost preduzeća i sveukupan razvoj poslovanja.

Nadzorni odbor je 1. jula ove godine imenovao Gušića u menadžment BBI banke.