U bosanskohercegovačkom zakonodavstvu nema mjesta diskriminaciji i segregaciji žena na tržištu rada. Međutim, kao i u mnogim slučajima u našem društvu, u praksi je stanje potpuno drugačije. U Izvještaju Evropske unije o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu navodi se, između ostalog, da zakoni o radu, koji su na snazi na nivou entiteta i u Brčko distriktu i koji se primjenjuju na sve zaposlene, osim na državne službenike, garantuju minimalan nivo zaštite prava zaposlenih.

Osim toga, navodi se u ovom Izvještaju, zakoni o radu ne provode se na odgovarajući način, posebno kada je riječ o socijalnom dijalogu, zaštiti radnika i inspekciji rada.

Mnogo je slučajeva različitih oblika diskriminacije i ugrožavanja osnovnih ljudskih prava sa kojima se žene svakodnevno suočavaju, od kojih možemo istaknuti posljednji koji je odjeknuo u javnosti i na koji je javnost snažno reagovala – fizički napad poslodavca na radnicu hotela Jablanica Enisu Klepo. Na žalost ovo nije usamljen slučaj, mišljenja je Dženana Alađuz, direktorica Fondacije INFOHOUSE ističući da je upravo zbog zaštite radnica_ka, ali i preveniranja kršenja prava na tržištu rada, ova Fondacija i pokrenula projekat “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada”.

Projekat je pokrenut sa partnerskom organizacijom Fondacijom LARA iz Bijeljine, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Cilj projekta je, kaže Alađuz, akcentirati pitanje nivoa poštivanja prava zaposlenika_ica na bh. tržištu rada, kao i obavezu poslovnih subjekata da usklade svoje poslovanje sa BiH i EU zakonodavnim okvirom, te potaknuti firme da izrade rodnosenzitivne politike, mehanizme i alate koji će direktno pomoći smanjenju diskriminacije na poslu. Nedavno objavljena “Studija o strategijama i politikama rodne ravnopravnosti na poslovnom tržištu rada” (dostupna javnosti na web stranici Fondacije) je prvi korak ove inicijative ka ilustriranju i informiranju poslovne zajednice o zakonskim obavezama poslovnih subjekata za obezbjeđivanje sigurnog i poticajnog prostora za rad.

TRADICIONALNA PODJELA RODNIH ULOGA

Autorica Studije dr Natalija Petrić ističe da pojedini privredni subjekti u BiH ne poštuju zakonsku legislativu, te da inspekcije ne kontrolišu i ne sankcionišu one koji diskriminišu u oblasti ravnopravnosti polova. I dalje je prisutna tradicionalna podjela rodnih uloga, koja je žene smjestila u privatnu sferu života i njihova uključenost u tržište rada zavisi, u velikoj mjeri, od njihovih obaveza koje imaju kao supruge, majke i njegovateljice.

“Žene su ‘odgovorne’ za poslove koji se odnose na obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja porodice i brigu o svim njenim članovima. Usklađivanje obaveza koje su vezane za privatni život, sa obavezama koje se odnose na profesionalni život i vezane su za oblast rada i radnih odnosa, profesionalno usavršavanje i napredovanje u karijeri, predstavljaju veliki problem, posebno za žene ali i za mnoge roditelje koji se brinu o drugim, bolesnim ili članovima porodice koji se ne mogu brinuti sami o sebi. Poteškoće u uspostavljanju ravnoteže između poslovnih i porodičnih obaveza su važan faktor koji doprinosi podzastupljenosti žena na tržištu rada”, kazala je Petrić.

Što se tiče položaja žena na radnom mjestu one su, pokazalo je istraživanje dr Petrić, i dalje podzastupljenje na mjestima odlučivanja:

“Žene su nedovoljno zastupljene u vlasti i na mjestima odlučivanja iz političkih, socioekonomskih i kulturoloških razloga. One nailaze na teškoće u pristupu tržištu rada, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, a izložene su i različitim oblicima nasilja i eksploatacije. Na radnom mjestu se suočavaju s višestrukom diskriminacijom, uključujući, ali ne ograničavajući se na seksualno uznemiravanje, potplaćenost, umanjenje porodiljskih prava… i nemaju lako dostupnu institucionalnu podršku ili mehanizme zaštite od diskriminacije po osnovu spola. Djevojke i žene su često izložene direktnoj diskriminaciji pri zapošljavanju, postavljaju im se nedopustiva pitanja o planiranju porodice i mogućoj trudnoći”, kazala je Petrić.

JAVNI POZIV PRIVATNIM I JAVNIM PREDUZEĆIMA DA BUDU LIDERI PROMJENE NA TRŽIŠTU

Ova Studija je pokazala da većina poslodavaca nema mehanizme za rješavanje pritužbi za mobing i diskriminaciju, što nije u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije, pravilnicima i kodeksima profesionalnog i etičkog ponašanja. Smjernice koje donose poslodavci nisu javno dostupnei i ne ažuriraju se na redovnoj osnovi, a opšti kolektivni

ugovori nisu usaglašeni. Rezultat takvog stanja jeste da se ljudska prava većinom ne štite niti promovišu na radnom mjestu.

Stoga je drugi korak ove inicijative direktno usmjeren na jačanje kapaciteta poslovnih subjekata. Naime do 25. avgusta je otvoren Javni poziv firmama da se uključe u ovaj projekat kroz koji će uz pomoć vrhunskih ekperata_ica dobiti znanje, vještine i alate za osiguranje sigurnog, poticajnog i rodnosenzibiliziranog radnog okruženja, u skladu sa EU direktivama.

Jedna od kompanija koje su prve izrazile interes za prijavu na ovaj Poziv je Telemach BH. Anela Kasapović, menadžerica Službe za ljudske resurse, navodi da je kompanija Telemach BH od samih početaka rada na tržišu Bosne i Hercegovine posvećena jednakopravnosti i procesu nediskriminacije po bilo kojem osnovu:

“U kompaniji Telemach BH s rodnom ravnopravnošću živimo i djelujemo svakodnevno u kontekstu zapošljavanja i odnosa prema zaposlenim, ali i kroz naše poslovne aktivnosti koje su snažno usmjerene na stvaranje izvrsnog korisničkog iskustva. Više od 40% zaposlenih u našoj kompaniji čine žene što s ponosom ističemo, baš kao i činjenicu da većinu leadershipa United Group, vodećeg telekomunikacijskog i medijskog operatera u Jugoistočnoj Evropi u čijem sastavu djeluje i Telemach BH, čine upravo žene koje su velikim dijelom zaslužne za ovaj uspjeh”, navodi Kasapović.

Kasapović navodi da je u ovoj kompaniji različitost u zapošljavanju velika prednost koja im omogućava da ostanu kompetitivni na tržištu i doprinesu vlastitoj izvrsnosti kojoj teže u svim segmentima rada.

 “U praksi naša podrška zaposlenicima je kreirana tako da podržava njihov rast i razvoj u okviru firme te osigurava da imaju kvalitetan work-life balance. Kao poslodavac od početka razumijemo da su zaposlenici naš najvažniji resurs i da bez njih ne bismo postizali rezultate kakve imamo, tako da se trudimo imati individulizirani pristup u podršci koju im pružamo. Naravno da imamo i opća pravila i regulative, posebno kada je finansijska podrška zaposlenicima u pitanju, ali to ne isključuje našu uključenost i podršku u situacijama koje ne možemo unaprijed predvidjeti kakva je, naprimjer, bila pandemija korona virusa. Ako govorimo o konkretnim aktivnostima, tu je Fond solidarnosti iz kojeg pomažemo zaposlenike i članove njihove porodice u slučaju teže bolesti i potrebe za vantjelesnom oplodnjom, za zaposlenice porodilje isplaćujemo jednokratnu naknadu, a u određenim kantonima i razliku do minimalne plate u FBiH. Plansko ulaganje u edukaciju i promociju zaposlenica na vodeće pozicije, finansijska podrška kroz beskamatno kreditiranje i slično samo su neke od inicijativa koje također kontinuirano provodimo na nivou kompanije”, objašnjava Kasapović.

Ravnopravnost polova je standard koji se ne može „preko noći“ dostići samo propisanom normom. Potrebna je jasna i odgovorna društvena opredijeljenost, kontinuirano zagovaranje, prepoznavanje stereotipa i njihovo osporavanje. Također, neophodno je i sinhronizovano djelovanje svih nadležnih institucija te pravnih i fizičkih lica, kao poslodavaca, kako bi se uspostavio formalni standard ravnopravnosti žena u Bosni i Hercegovini i živjeti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad