U Breškama kod Tuzle počeo je trodnevni 16. Međunarodni poljosajam koji promovira domaću hranu, tradiciju, običaje i seoski turizam. Imamo svega, ali treba to certificirati i brendirati, rečeno je na sajmu.

Najmlađi članovi društva danas su izložili domaće proizvode koje su pripremili sa svojim porodicama.

Posebno zanimljive su ogromne mrkve koje je organski uzgojila porodica Fuljacan u Breškama na orboncima Majevice.

“Naše područje ima problema sa vodom. Mi smo prošle godine uradili dubinku. Tako cijelo vrijeme naše mrkve imaju navodnjavanje i vodu. Najbitnije je da ima vodu i da je dobra zemlja”, kazala je Irma Fuljucan, učesnica sajma.

Neizostavan dio domaće radinosti je džem od šljiva koji se radi po starinskom receptu. Iz opranih šljiva se odstrane košpice i kuhaju se uz povremeno miješanje.

“Kada se džem počne odvajati od šerpe, tada je gotov. Jedino neko voli da se više upeče, pa onda bude crnji, a neko voli rijeđi. Onda se fino pakuje u vrele tegle i to je sve”, kazala je Ružica Čajić, UG “Snaga Timuna” Par Selo.

Kada pričamo o selu, poljoprivredi, seoskom turizmu, svakako neizostavan dio je pečenje rakije. Trenutno u ovom kazanu se peče rakija od šljive koja je prikupljena na ovom području.

Kako se pravi pekmez

A tu je i čuveni pekmez od jabuka koji je karakterističan za ovaj dio BiH. Oprane jabuke se melju i cijedi se sok koji se skuha. Od 150 litara soka, dobije se oko 15 kg pekmeza.

“Pekmez se pravi čisto i prirdno bez dodatka šećera. Kada mašina samelje jabuke, onda se cijedi. Kada se iscijedi, šira se presipa u ovaj kazan”, kazao je Izet Fejzić, učesnik sajma.

Svi ovi kvalitetni tradicijskiproizvodi trebaju certifikaciju kako bi bili konkuretni na domaćem ali i inostranom tržištu te su stoga organizovana i stručna predavanja.

“Pekmez bi po meni trebalo certificirati u smislu sigurnosti hrane i geografskog porijekla i da se zna da je to naš bosanski brend. Pored toga, imamo razne sireve, imat ćemo i radionicu izrade sira. I imamo i mesne proizvode”, kazao je Ilija Stojak, organizator.

“Morate raditi na kvaliteti, bar ja tako radim i da bude to kvalitetno. Da se cijeni, ne cijeni baš. Nemamo mi finansijskih sredstava da mi to adekvanto platimo. Uzimamo ono što je jefitnije. Znate kako to ide”, kaže Iva Nikić, učesnica sajma.

A certifikati nisu potrebni domaćim životinjama koji su prirodno dio sela, ruralnog turizma ali i života na ovim prostorima kao što su konji hladnokrvnjaci.

“Ovi su za kratke relacije. Išli smo 2,5 sata dok smo došli ovdje. I da nije ždrijebad, oni ne mogu ići kasom. Za kratkih su relacija, nisu za duge. Jesu za jahanje, ali nisu za natjecanje. Nisu za toga”, kazao je Ohran Zonić, učesnik sajma.

Ovaj sajam pokazuje šta sve sela imaju za ponuditi i kako mogu pomoći razvoju seoskog turizma koji može ojačati domaću ekonomiju, ali i kućne budžete svih vrijednih ljudi sa sela.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad