Poduzetnici sumnjaju u vjerodostojnost potrošačke korpe: Da li zavarava javnost?

Shodno tome, naveli su da se radi o indikatoru koji nije institucionalno priznat dodajući da je metodološki netransparentan, a da u praksi služi prvenstveno kao sredstvo političkog pritiska i pregovarački alat u borbi sindikata za povećanje plata.

Zatim su dalje naveli ključne razloge zbog čega ova korpa ne može i ne smije biti shvaćena kao ozbiljna ekonomska referenca:

• Korpa nije zasnovana na javno dostupnoj i nezavisno revidiranoj metodologiji. SSS BiH ne objavljuje punu metodologiju, a struktura korpe godinama ostaje nepromijenjena, bez jasnih kriterija za ažuriranje.
• Troškovi se prikupljaju iz samo tri trgovačka centra, bez geografskog uvida, i bez uzimanja u obzir različitih potrošačkih navika urbanih i ruralnih domaćinstava.
• Mnoge realne troškove života korpa isključuje (npr. stanarina, troškovi automobila, širi zdravstveni troškovi), dok druge povremeno uključuje (npr. školski pribor samo u augustu), što dovodi do mjesečnih oscilacija koje ne odražavaju stvarna kretanja cijena.
• Sadržaj korpe nije povezan sa stvarnim ponašanjem prosječnih domaćinstava. Pretpostavlja se da porodica ima riješeno stambeno pitanje, koristi isključivo javni prijevoz, i da su troškovi obrazovanja i zdravlja minimalni, što u realnosti često nije slučaj.
• Nijedna državna ni međunarodna institucija ne koristi ovu korpu kao mjerilo standarda. Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, MMF i druge organizacije oslanjaju se na indeks potrošačkih cijena (CPI), ankete o potrošnji domaćinstava i linije siromaštva – ne na sindikalnu korpu.
• Postoji značajan rizik od pogrešne interpretacije. Medijski naslovi koji iznose cifre od 3.300 KM kao 'minimum potreban za život' stvaraju dojam katastrofe, ali istovremeno ne objašnjavaju kako većina porodica zapravo preživljava s daleko manjim primanjima – prilagođavajući potrošnju realnim mogućnostima.

Kao predstavnici malih i srednjih poduzetnika, koji zapošljavaju najveći broj radnika u realnom sektoru zatražili su ozbiljnu i stručnu raspravu o tome kako se mjeri i predstavlja životni standard građana.

U nastavku navode da traže da se uvedu transparentni, statistički utemeljeni pokazatelji minimalnih i prosječnih troškova života.

Kažu da se potrebno osloniti na podatke prikupljene kroz relevantne ankete, uz poštivanje međunarodnih standarda.

"Korpa kakvu SSS BiH objavljuje danas više odražava sindikalni narativ nego ekonomsku stvarnost. Vrijeme je da se s mitovima obračunamo činjenicama", navode iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH.

Šta je sindikalna potrošačka korpa i ko je računa?

Sindikalnu potrošačku korpu u BiH računa Savez samostalnih sindikata BiH i to redovno na mjesečnom nivou za četveročlanu porodicu (dvoje odraslih, dvoje djece, od kojih je jedno srednjoškolac i jedno osnovac).

Ova korpa predstavlja procjenu minimalnih mjesečnih troškova života te porodice. Prema objašnjenju SSS BiH, iznos korpe treba da odražava minimalan trošak života takvog domaćinstva koje ima riješeno stambeno pitanje.

Drugim riječima, korpa podrazumijeva da porodica posjeduje vlastiti stambeni prostor – troškovi najamnine (rentanja) stana nisu uračunati u izračun.

Kategorije troškova obuhvaćene sindikalnom korpom su: prehrana, stanovanje i komunalne usluge, odjeća i obuća, higijena i održavanje zdravlja (osnovne higijenske potrepštine i minimalni troškovi lijekova), održavanje domaćinstva (sredstva za čišćenje i sl.), prijevoz (pretpostavlja se isključivo javni prijevoz – sindikalna korpa ne računa posjedovanje privatnog automobila), obrazovanje i kultura (npr. troškovi školskih udžbenika, pribora i minimalni izdaci za kulturne aktivnosti).

Ove kategorije i njihov udio u ukupnoj korpi SSS BiH redovno objavljuje.

U korpi za novembar 2025. prehrana je činila oko 42,6% ukupnih troškova, stanovanje 14,7%, higijena 9,3%, obrazovanje i kultura 10,7%, odjeća 11,9%, prijevoz 4,8%, a održavanje domaćinstva 6%.

Za kategoriju prehrane koristi se lista od 94 prehrambene namirnice, definisana na osnovu nutricionističkih preporuka minimalnog unosa kalorija i hranljivih materija prilagođenih našem podneblju.

U praksi, svakog mjeseca se prati cijena 82–86 različitih namirnica (broj varira zavisno od sezone i dostupnosti). Cijene se uzimaju iz tri velika trgovačka lanca, konkretna imena lanca nisu navedena u saopćenjima, i vjerovatno se računaju prosječne ili najniže zabilježene cijene za te artikle.

Važno je napomenuti da sindikalna korpa nije ista stvar kao zvanični Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji objavljuje Agencija za statistiku – CPI mjeri prosječnu promjenu cijena širokog skupa proizvoda koje domaćinstva zaista troše, dok sindikalna korpa pokušava izraziti ukupnu sumu troška života na osnovu fiksne košarice dobara i usluga.

Upravo zbog toga, sindikalna korpa često ispadne veoma visoka u odnosu na prosječna primanja.

Federalni zavod za statistiku (FZS) je nekada davno, prije više godina, takođe računao i objavljivao potrošačku korpu, ali je s tom praksom prestao.

Postojao je pokušaj da se u FBiH uvedu zvanične potrošačke korpe, minimalna i prosječna, kroz institucionalni okvir. Vlada FBiH je početkom 2022. godine formirala radnu grupu da izradi novu metodologiju za izračun minimalne i prosječne potrošačke korpe, koja bi nakon usvajanja postala zvanični statistički pokazatelj.

Ipak, do sredine 2024. godine ništa konkretno nije objavljeno, dvije godine radna grupa nije usaglasila metodologiju. Iz Zavoda su šturo odgovorili da je metodologija još u izradi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad