Sjedinjenje Američke Države jučer proširile listu sankcija novim imenima iz Republike Srpske. Da li sankcionisani pojedinci, realno, imaju ikakve poteškoće ako nemaju imovinu u SAD-u te da li se građani RS, ali i FBiH, trebaju biti zabrinuti zbog mogućnosti da će na crnoj listi završiti i neke banke koje omoguće sankcionisanim pojedincima otvaranje računa? Odgovore na ova pitanja u Danu uživo dao je dekan Ekonomskog fakulteta na Palama Marko Đogo.
Kakva vam je bila prva reakcija kada ste čuli da bi na crnu listu mogle i banke koje omoguće sankcionisanim pojedincima otvaranje računa?
Na prvu loptu me jeste zabrinulo. Ali izbacivanje iz SWIFT-a nije nešto za što SAD mogu same donijeti odluku. Mislim da do toga neće doći jer smo suviše mali i beznačajni i efekat ne bi bio toliko značajan. Vidjet ćemo šta će vrijeme pokazati. Banke u BiH su prošle dug put od rata do danas i u jednom dijelu puta nam je bila potrebna strana štednja. Nakon 2010. godine banke su se okretale domaćoj štednji i imamo bankarski sektor koji je prelikvidan. Ukoliko bi do toga došlo, banke uvijek mogu obaviti poziv drugim bankama za prebacivanje sredstava.
Da li građani trebaju da se zabrinu?
Posao vlasti i moj je da ne širimo paniku. Ovo je najviše posao za Agenciju za bankarstvo koja treba procijeniti rizik od takvog događaja. Ako oni to ne urade, postoji neki drugi nivoi vlasti koji se trebaju time baviti.
Kakve bi to posljedice moglo ostaviti po finansijski sektor u RS i da li bi se to odrazilo na cijelu BiH?
Izazvalo bi probleme i u RS i u FBiH. Domaći faktori ne bi trebalo da daju izajave kojima iazazivaju i ne trebaju lični interes stavljati iznad kolektivnog interesa.
Dodik kaže, primaće platu preko Pošte ili na blagajni?
Ovo nije ozbiljna izjava, ali ovaj stil ophođenja je nešto što je karakteristično za Dodika i činime se da ovim u dijelu javnosti skuplja dosta simpatija, a ne spada u najodgovornije ni političare niti je ovo ozibljan način komuniciranja. Ali, to jeste jedno rješenje (da prima platu preko pošte, op.a.).
Iz kojih adresa bi se moglo naći 800 miliona koliko planira da se traži na međunarodnom finansijskom tržištu za namirivanje duga?
To je pitanje koje se ponavlja iz godine u godinu, a ovu politiku vladajuće stranke u RS vode desetak godina. Isto pitanje se postavljalo kada se zaduživalo na Londonskoj ili Bečkoj berzi i na kraj se ispostavilo da se moguće zadužiti, doduše po nepovoljnim uvjetima. Postoje i druga finansijska tržišta izvan Zapade Evrope i SAD, a i unutar ovih država postoje A tržišta, ali i ona gdje je slaba kontrola regulatora jer se radi o špekulativnom kapitalu i nisam siguran da će neko preduzeti tehnički zabranu da se RS ili neko od pojedinaca zaduži na tom B tržištu.
Je li uopšte svrsishodna mjera ograničavanja i zaključavanja cijena? Vlast u FBiH juče je zaključala cijene za 60 proizvoda. U Republici Srpskoj nedavno je ograničena cijena vekne hljeba na 1,90 KM?
Takve mjere kao što su zaleđivanje cijena, mogu dati kratkoročni efekat u uslovima visoke inflacije. S obzirom da u BiH ima silazni trend, i iznosi ispod jedan posto, ne bih rekao da je ovo neki kritičan momenat da vlasti trebaju da povlače te poteze. Takvi potezi su imali smisla 2020. i 2021. godine, danas ne mogu razumjeti šta je smisao ovakvih mjera koje opet i kada se primijene u pravom trenutku, daju efekat samo na kratki rok jer nijedna vlast ne može dugoročno da određuje cijene. To je više jedna vrsta populizma.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!